Sunja, 30. svibnja 2012. – U vjeronaučnoj dvorani župe sv. Marije Magdalene u Sunji održana je tribina Kultura rada i socijalno djelovanje Crkve za vjernike Dubičko-kostajničkog dekanata. Tribini je nazočilo 40-ak vjernika iz župa navedenih dekanata, ponajviše iz Sunje i Hrvatske Kostajnice. U temu susreta pristune je uveo vlč. Božo Pinjuh, objasnivši u nekoliko rečenica značaj socijalnog nauka Crkve i njegove konkretizacije – socijalnog djelovanja vjernika. Nakon uvodne riječi voditeljice Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije, Valentine Kanić, te prezentiranja Petog hrvatskog socijalnog tjedna, suradnici Ureda prezentirali su zaljučke Deklaracije Petog hrvatskog socijalnog tjedna.
Uslijedio je plodonosan rad u forumima. U forumu o društvenom djelovanju države vjernici su istaknuli da su peticije dobar signal pokazivanja vjerničke prisutnosti u društvu i očitovanja drugačijeg mišljenja od onoga koji dolazi od vlasti, no nema povijesne činjenice koja bi dokazala da to doista ima željeni učinak, a što bi onda ohrabrilo na aktivnije zalaganje za društvenu promjenu. Nesigurnost se pojavljuje i kod tvrdnje „Crkva treba biti glasnija“. Naime, i štrajkovi i izlazak radnika i seljaka na cestu ne postiže učinak, a primjer je najglasnijeg oblika prokazivanja nepravdi, pa se postavlja pitanje kako i koliko biti „glasnija“. U forumu o razvoju države s temama obitelji i poljoprivrede naglasilo se da žene sve teže usklađuju radne obveze i obiteljske zadaće, te da to vide kao veliku prepreku za sklapanje brakova, ali i da s obzirom na to, žene će biti puno manje spremne volontirati. Spram ostanka mladih na selu nema pozitivnih predviđanja, i to ne toliko zbog nedovoljnog razvoja sela, nego zbog kulturnog utjecaja koji već djeci nameće stav da je bilo kakav život u gradu puno bolji od onoga na selu. U forumu o radničkom pitanju danas Kao najveći problem nezaposlenosti u društvu naveo se nepotizam, nevrednovanje stvarnih kvaliteta kandidata, nedostatak radnih mjesta, nedovoljna iskorištenost pristupnih fondova EU na ovom području. Kao rješenje, mora se pokrenuti proizvodnja, privređivanje, a ne samo otvaranje banaka i šoping centara koji i”izvlače” novac jer tada će govor o obrazovanju i zapošljavanju dobiti svoj stvarni smisao. Komentiralo se aktivnu mjeru zapošljavanja stručnog osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Istaknuta je pozitivnost mjere sa stanovišta nezaposlenih osoba koje imaju priliku nešto naučiti, steći radno iskustvo, osjećaju se korisne i stječu nova poznanstva. Negativni aspekt koji je prevladavajući je što se tom mjerom ne rješava ključni problem, a to je zapošljavanje mladih, pruža im se iskustvo, ali ono ne jamči zaposlenje. Problem je u tome što se ne otvaraju nova radna mjesta, a uvođenjem ovog vida zaposlenja vjerojatnost za plaćena radna mjesta se još više smanjuje. Predlaže se prihvaćanje sustava preporuka ,kakav poznaje strani svijet, gdje netko i s neformalnim obrazovanjem, ali stvarnom stručnošću i zainteresiranošću za određeni posao ga onda može i dobiti. Glede cjeloživotnog učenja bilo je komentara da se o doškolavanju u radnom odnosu nije ni razmišljalo jer im nikada nije niti nuđeno, a svoje radno mjesto drže donekle sigurnim. Prepoznaje se da se mogućnost doškolovanja i usavršavanaj ponajviše nudi onima s visokom stručnom spremom i na boljim položajima. Zapaženo je nedovoljno znanje zaposlenih i nezaposlenih o mogućnostima cjeloživotnog učenja, ali i nedovoljna motiviranost usljed slabih mogućnosti za promjenom radnog mjesta i napredovanjem. Smatra se da bi se doškolovavanje trebalo provoditi po austrijskom modelu edukacije za “poznatog naručitelja” u kojem konkretni poslodavac dolazi sa konkretnim potrebama za zapošljavanjem, a Zavod za zapošljavanje tada provodi edukaciju upravo takvog profila radnika. U forumu socijalnog pastorala naglasak se stavio na mlade i njihovo uključivanje u razne društvene i vjerske programe. Stariji bi ih trebali više informirati o mogućnostima uključivanja u postojeće programe, da se ne radi podjela koja isključuje pojedinu dobnu skupinu. Kroz forume se zaključilo da su ovakvi susreti razgovori dobri, pogotovo prije pokretanja neke konkretne akcije kao što je npr. bila akcija udruge Vigilare. Mnogi vjernici ne znaju puno o tome i ne mogu prepoznati problem pa su skeptični i spram potpisivanja deklaracije. To pokazuje da su vjernici prepoznali važnost načela socijalnog nauka Crkve: vidi – prosudi – djeluj te se opravdano može zaključiti da je ova tribina bila vrlo uspješna. Susret je završio u ugodnom druženju vjernika kroz komentare o tribini, razmjenom vjerničkog iskustva i socijalnog angažmana kao i kulturnih posebnosti različitih dijelova Sisačake biskupije.
VK
