15. ožu 2013.

Druga tribina u ciklusu „Preferencijalna skrb za siromašne“ održana je u četvrtak 14. ožujka u Dvorani bl. Ivana Pavla II. sisačkom Velikom Kaptolu. Tribina je započela kraćim scenskim prikazom životnih mogućnosti u odnosu na porijeklo i prihode ljudi. U uvodu, voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije, Valentina Kanić, progovorila je o aktualnosti govora o siromaštvu iako je to problem star 2000 godina i o kojem čitamo još u Bibliji, posebno se osvrnuvši na pitanje raspodjele dobara (vrijednost pomasti koja se mogla upotrijebiti za siromahe i upozorenje da ćemo siromahe uvijek imati). Objasnivši naslov tribine i istoimeno načelo socijalnog nauka Crkve, progovorila je o siromaštvu kao društvenom problemu i problemima s njegovim definiranjem koje je važno za zauzimanje stava spram tog problema i donošenja odluka o djelovanju spram njegovog ublažavanja ili rješavanja.

Iznijela je podatke iz Europske studije vrednota (1999./2008.) koji govore o malom broju volontera u organizacijama koje se bave socijalnim problemima, procjeni Hrvata da su ljudi ne brinu previše o drugima, mišljenju da je uzrok siromaštva u osobnim problemima pojedinca, ali i društvene nepravde te potrebi jačanja povjerenja među ljudima. Istaknula je kako je povjerenje važno za razvoj socijalnog kapitala koji je temelj zajedničkog djelovanja aktera u zajednici da se provode društvene akcije te da je ovakvo okupljanje i zajedničko promišljanje o siromaštvu i upoznavanje djelatnosti i pristupa različitih aktera temelj za razvoj socijalnog kapitala. Sljedeće je izlaganje održala Božena Weiss Sklizović, ravnateljica Crvenog križa istaknuvši da grad Sisak izdvaja značajne iznose za socijalnu skrb, ali u odnosu na broj potrebitih to nije dostatno („Puno za grad, malo za pojedinca“). Osvrnula se i na probleme niskog iznosa pomoći za uzdržavanje te potrebi bolje socijalne zaštite siromašnih, posebice u odnosu na njihovo uključivanje i isključivanje na i s tržišta rada koji često povlači sa sobom gubitak pomoći za uzdržavanje. Također je istaknula da ljudi nekad radije pomažu ljudima iz udaljenijih krajeva nego li svojim sugrađanima što pokazuje da često zatvaramo oči pred svojim neposrednim bližnjim u potrebi. Kristina Radić, ravnateljica Caritasa Sisačke biskupije prezentirala je rad te institucije od čega je zanimljivo spomenuti povezanost s HZZ-om preko kojeg se zapošljavaju potrebiti na 6 mjeseci.  Naglasila je važnost župnih Caritasa u skrbi za siromašne u zajednici te istaknula problem volontera, osobito mladih. Ljeti dolaze volonteri iz različitih europskih zemalja, ali ne i Hrvati te pozvala da se razvija volonterstvo. Nikolina Milatović, stipendistica Zaklade „Fra Bonifacije Pavletić“ govorila je o važnosti zaklada za pomoć mladima u nastavku obrazovanja te istaknula da Zaklada temelji svoj rad na davanju povjerenja stipendistima da će odgovorno iskoristiti darovana sredstva. Time se razvija povjerenje među mladima koji čine današnje i sutrašnje društvo te potiče da i oni čine isto („Besplatno primiste, besplatno dajte“). Nedjeljko Marković, predsjednik Udruge Pragma dao je zaključna promišljanja o temi, govoreći o različitim oblicima solidarnosti koje nam omogućuju različite načine djelovanja (duhovna, osobna, institucionalna, društvena). Osvrnuo se na gradnju povjerenja u društvu istaknuvši da prečesto u društvu čujemo da je čovjek čovjeku vuk (Hobbes), a premalo lijepu misao Tome Akvinskog da je čovjek čovjeku prijatelj. Prikazao je rezultate istraživanja koji govore da mladi doživljavaju društvo kao nepravedno i da je priličan društveni rizik. U konačnici je pozvao na jače volonterstvo kojega nedostaje u našem društvu.

U raspravi koja je uslijedila istaknuo se komentar dugogodišnje volonterke Caritasa župe Uzvišenja Svetog Križa, gđe Zaloker, koja je, slično kao i volonterka Caritasa župe Majke Božje Snježne iz Kutine, istaknula da je najvažnije čovjeka uzeti kao cjelovitu osobu, da ima jako puno ljudi koji su potrebiti ljudskog susreta i riječi i da je važan rad s ljudima kako osobama. Tako se zaključno na tribini iskristalizirao problem socijalno isključenih osoba, važnost davanja informacija koje su to osobe i gdje žive (za što su pak važni župni Caritasi i povezivanje s drugim institucijama) te volonteri koji će ih obilaziti. Poticajem da se razvija volonterstvo u našem društvu i da naša motivacija uvijek bude gledati Krista u drugima i davanje primljene Božje ljubavi koju trebamo prenositi drugima, biskup mons. dr. Vlado Košić završio je tribinu.

(VK)

Pin It on Pinterest