mons. Vlado Košić, biskup sisački
Sisak, 13. veljače 2013.
Inicijativa za slobodnu nedjelju u Sisačkoj biskupiji
Pismo sisačkog biskupa mons. dr. Vlade Košića
1. Europska civilizacija temelji svoje društveno uređenje na kršćanskim temeljima. Bitni dio tog društvenog uređenja odnosi se i na raspored dana u kojem nedjelja zauzima osobito mjesto. Bez obzira koliko današnji društveni ritam radnog vremena, gramzljivi neoliberalizam i kapitalizam te problemi nezaposlenosti i siromaštva pokušavaju oduzeti nedjelji njezin smisao, ipak će se na spomen nedjelje većini ljudi u Hrvatskoj i u Europi najviše asocijacija pojaviti uz odmor, slobodu, obitelj i dan koji nije kao drugi dani.
2. Nedjelja je dakle dan za čovjeka! Dan kad se čovjek želi odvojiti od svakodnevice i onoga „što se mora“ te provesti slobodno vrijeme. Nedjelja je dan koji čovjek želi provesti slobodan od rada, obveza i prisila. Na to nas upozoravaju i biblijski izvještaji o sedmom danu stvaranja svijeta (Post 2,2-3), oslobođenju izraelskog naroda iz egipatskog ropstva i slavlju Pashe tome u spomen (Izl 12). Blagdani višestruko naglašavaju odmor sedmoga dana (Lev 23), a Isusova ozdravljenja u subotu (Mt 12,1-15)proglašuju subotu danom za čovjeka (Mk 2,27) te naposljetku nedjelja postaje kruna i potvrda svega toga po Isusovom uskrsnuću (Mk 16,9) u kojem smo dobili novi život i slobodu za koju nas Krist oslobodi (Gal 5,1). Nedjelja je dakle dan posvećen Bogu i ljudima koji je predviđen da ga se provede u posvećenoj molitvi Bogu, u slavlju Euharistije u zajednici Crkve, u odmoru, druženju s obitelji i prijateljima, činjenju djela duhovnog i tjelesnog milosrđa. Tako se slavi dostojanstvo života i sloboda čovjeka.
3. Danas je ipak ta sloboda u mnogim aspektima dovedena u pitanje. Ponajprije u radu onih koji nedjeljom moraju raditi ako žele zadržati posao ili prehraniti sebe i/ili obitelj. Istraživanje „Rad nedjeljom i kvaliteta života“ koje je prevedeno prošle godine u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Franjevačkog instituta za kulturu mira i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a o pitanju rada trgovina nedjeljom potvrdilo je da rad nedjeljom za većinu ljudi nije željen niti prihvatljiv. Iako je bilo mlađih ispitanika koji su naveli da im je nedjelja ista kao i svi drugi dani, ipak najveći broj sudionika smatra da „nedjelja ne treba biti radna“. Razlog koji najčešće navode je potreba za (obiteljskim i prijateljskim) druženjem koje je najlakše ostvariti nedjeljom kada je većina slobodna od radnih i školskih obveza. U tom smislu ističu da rad nedjeljom vodi otuđenju jer „kad ste vi slobodni drugi nisu i obratno“, „ne viđamo se“, „umorni smo“, i „kad dođete kući nije vam do ničega, upropašten vam je dan“. Ti sudionici kažu da je nedjelja „žalostan dan“ i „najteži dan u tjednu“. U ovom kontekstu ponajviše pate roditelji koji rade nedjeljom te navode da su im nedjeljom „djeca prepuštena sama sebi“, te da su oni nakon posla „poluistrošeni“ za razgovor ili druženje, zbog čega im je „najgore raditi nedjeljom“. Posebno ih boli što se osjećaju isključeno.“ Nedjelja, dan slobode i slavlja, za ove ljude je očito sušta suprotnost! (Izvor: http://www.unicath.hr/wp-unicath/rad-nedjeljom-i-kvaliteta-zivota-rezultati-istraziv)
4. Oni koji moraju raditi nedjeljom suočeni su s prisilnim ograničenjem slobode koja je rezultat borbe moći novca i čovjeka, i gdje čovjek sve više gubi tu bitku. No, osobito u ovom vremenu korizme, trebamo se i sami upitati: koliko smo slobodni – iznutra? Koliko smo slobodni od propagirane ideje potrošačkog društva, od potrebe uvijek više raditi „jer je vrijeme novac“; od želje imati uvijek više; od potrebe bijega od sebe i drugih? Mogu li nedjelju provesti odmarajući se? Ne ići u trgovinu? Ne raditi ono što ostalih 6 dana radim? Susresti se sa sobom i s drugima koje tijekom tjedna ne mogu vidjeti? Igrati se s djecom, otići na izlet – provesti vrijeme sa svojom obitelji?
5. Postoje oni koji rade nedjeljom jer su njihove djelatnosti nužne za normalno funkcioniranje društva. Njima zahvaljujemo što su prihvatili svoje zanimanje kao vrijedno zvanje za dobrobit društva.Također, zalažemo se da njihov rad bude adekvatno plaćen kao i da im se omoguće dani odmora, uvažavajući i njima pravo na slobodnu nedjelju kad god je to moguće.
6. Nalazimo se u vremenu korizme koje nas poziva da se založimo za potlačene, siromašne i uklonimo nepravdu iz svog života (Iz 58, 7-10). Stoga vas pozivamo da i ove godine iskažemo solidarnost s ljudima koji nas okružuju. Krenimo od sebe gradeći vlastitu slobodu i iskazujući solidarnost s onima koji moraju raditi. Nastojmo ove korizme „postiti“ od odlazaka nedjeljom u trgovinu. Bit će to vježbanje u korist naše slobode i iskaz solidarnosti s onima koji rade nedjeljom jer to je ono što možemo napraviti. Provedimo ove nedjelje koje su pred nama s onima za koje inače nemamo vremena i ponovo slavimo nedjelju!
7. Treće nedjelje korizme, 3.ožujka ove godine, slavit ćemo Međunarodni dan slobodne nedjelje. Stoga, i kao pripravu za taj dan i u duhu ovog pisma u smislu provođenja ovogodišnje korizme, s ovim sadržajem upoznajte svoje vjernike.
Želeći vam svima blagoslovljene i korisne dane ove korizme srdačno vas pozdravljam u Gospodinu!
Vaš biskup
†Vlado Košić
