Umjetnost prihvaćanja odgovornosti
Nakon što je umnožio kruh upotrijebivši 5 kruhova i dvije ribe od nekog dječaka iz mnoštva, najvjerojatnije siromaha jer ječmeni kruh je bio hrana sirotinje, Isus se povukao u osamu na goru jer je spoznao da kane doći, pograbiti ga i zakraljiti. Naime, on nije htio biti kraljem kojemu će ljudi jesti iz ruku… Njegovo kraljevstvo je drugačije naravi.
Ljudi se često žale na kronični umor i kako su pritisnuti na sve strane. Kažu da ljudi puno očekuju od njih. Bilo na poslu ili u obitelji.
Od Krista možemo naučiti da valja imati mjeru u svemu. Kad je bio umoran ili se našao u neugodnoj situaciji jednostavno se maknuo. Shvatio je da mnogi ljudi ne žele prihvatiti i preuzeti odgovornost u životu pa onda doskaču brzim rješenjima na način da postanu poput imele ili drugih nametnika. Posuđuju novce da bi zadržali društveni status, a ne žele mijenjati životne navike. Traže brza i laka rješenja.
Krist je pokazao da moramo svoj pogled usmjeriti više na Boga, a ne samo tražiti čuda. Iznenadili biste se da baš oni koje često otpišemo rade „čuda“ u svakodnevnom životu… Uvijek se divim ljudima koji s malim primanjima žive dostojanstvenije nego li oni s većim. To su uistinu pravi umjetnici. Tko zna možda doista računaju s Bogom.
Mladen Vuk, upravitelj župe Odre Sisačke