Predstavljanje knjige „Zrin 70 godina poslije komunističkog genocida ili zločinački antifašizam protiv hrvatskog pučanstva“, autora Damira Borovčaka održano je u utorak 19. studenog u Osijeku i u srijedu 20. studenog u Drenju.
Posebno je bilo baš u Drenju gdje su svoje mjesto za život pronašli brojni raseljeni Zrinjani, živi svjedoci događanja iz ove knjige, kao i njihovi potomci. Knjigu su okupljenima predstavili sisački biskup Vlado Košić, ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić i autor Damir Borovčak, a na početku goste su pozdravili domaći župnik vlč. Marko Ercegovac i fra Ivica Petanjak, potomak progranih Zrinjana.
Na početku, biskup Košić zahvalio se Zrinjanima i njihovim potomcima koji su sačuvali uspomenu na svoj slavni grad Zrin, te autoru g. Borovčaku, ističući kako on u sebi posjeduje povijesni i nacionalni osjećaj te kako se kao vjernik oduvijek zalaže za istinu, između ostalog brojnim knjigama kojima otkriva zaboravljene istine o hrvatskom stradanju. Govoreći o Zrinu, biskup je rekao kako je Zrin za njega mjesto posebnog pijeteta“Što je prije 22 godine za svakoga Hrvata postao Vukovar, to je prije 70 godina postao Zrin. I u jednom i u drugom mjestu Hrvati su doživjeli srpsku agresiju i genocid, velika stradanja, masovna ubojstva, mučenja, zarobljavanja, progon, razaranja i crkvi i škola i hrvatskih domova. No, razlika je u tome što se Vukovar – koji je simbol hrvatskog stradanja u Domovinskom ratu koje je zadesilo i mnogo drugih gradova, kao što je moja Petrinja, gdje sam ja bio župnik u Domovinskom ratu, ali i Dubrovnik, Zadar, Škabrnja, Gospić, Slunj, Karlovac, Glina, Kostajnica, Pakrac, Ilok, Osijek, ali i moj Sisak – premda još uvijek uz strašne opstrukcije i teškoće, ali ipak slogom svih Hrvata Vukovar se polako obnavlja i diže iz pepela, što je to ipak živ grad i mjesto obitavanja, dok je Zrin i nakon 70 godina prazan grad, u kojem ne žive više Hrvati, zapravo i s malobrojnim Srbima koji odlaze i sve više ga napuštaju, Zrin je pusto mjesto. No, to ne smije tako ostati jer Zrin, kao i Vukovar, simboli su našeg nacionalnog stradanja i stoga našeg nacionalnog ponosa. Mi moramo obnoviti Zrin“, rekao je biskup te podsjetio kako je to shvatio i veliki hrvatski domoljub Martin Katičić, prvi predsjednik Društva prijatelja Zrina, koji je puno učinio da se ne zaboravi Zrin i da se pokrene obnova starog grada i crkve Sv. Marije Magdalene na groblju.
Ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić rekao je kako je ova knjiga ugledala svjetlo dana povodom obilježavanja 70. obljetnice partizanskog zločina nad Zrinom i Zrinjanjima. „S 9. rujnom 1943. godine obilježen je kraj opstojnosti jamačno jednog od najslavnijih srednjovjekovnih gradova središnje hrvatske. Toga dana partizanske snage srušile su se na Zrin, grad po kojem su hrvatski velemože Šubići dobili predikat Zrinski. Partizanska vojska s brojnim snagama napala je toga dana mirno pučanstvo Zrina, grada u kojem uopće nije bilo vojnih snaga regularne vojske“, podsjetio je mons. Cvitkušić, te u nastavku dao detaljan pregled sadržaja knjige.
Autor knjige rekao je kako je svojim dolascima u Zrin te pisanjima o njemu želio skrenuti pozornost javnosti o onome što nisu činili hrvatski mediji. „Nažalost ako me nešto u životu boli onda je to laž, a sestra od laži je prešućivanje istine. Ova istina o Zrinu je strahovito prešućivana od 1945. do 1991. godine, a onda se nažalost nastavilo prešućivanje i 20 godina u slobodnoj Hrvatskoj. To je bio moj poticaj zašto sam dolazio u Zrin – mjesto gdje nam antifašizam laže u oči“.
Nakon predstavljanja misu za sve stradale Zrinjane, te sve poginule i stradale Hrvate kroz povijest, u župnoj crkvi Sv. Mihaela arkanđela u Drenju, predvodio je biskup Vlado Košić. Misno slavlje animirao je župni mješoviti zbor.
Kratki pregled knjige možete pogledati ovdje