Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na Pepelnicu

Sisak, Pastoralni centar katedralne župe, 2. ožujka 2022.

Draga braćo i sestre,

Danas započinjemo korizmu, vrijeme osobito prikladno za pokoru, molitvu i djela ljubavi.

O tome smo čuli i poticaje u Riječi Božjoj koju smo pročitali.

U odlomku iz Knjige proroka Joela (Jl 2, 12-18) odjekuje poziv: „»Sada, govori Gospodin, vratite se k meni svim srcem svojim posteć, plačuć i kukajuć. Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se Gospodinu, Bogu svome…«

Poruka je da nije toliko važan vanjski vid pokore koliko nutarnji. Zato se trebamo zagledati u svoje srce, jer ono mora ižarivati toplinu i ljubav a ne zlo i mržnju. Tu se treba mijenjati, ne na vanjštini. Naši stavovi i misli trebaju biti miroljubivi i bogomnadahnuti…

Iz Druge poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima (2Kor 5,20 – 6,2) slušamo poziv: „Braćo! Kristovi smo poslanici; Bog vas po nama nagovara. Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom!“ Osobito su nam bremenite riječi: „Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa!“ Dakle, ova nam je korizma jedinstvena prilika, baš sada je čas, iskoristimo ga.

Isus nas uči kako djela pokore, a to su milostinja, post i molitva, trebamo činiti radi Boga i naše duše, a ne zbog toga da nas ljudi vide i hvale: „Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom…kada daješ milostinju — neka ti ne zna ljevica što čini desnica… i kad molite, ne budite kao licemjeri… I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.« Što nam to Isus želi reći, što znači da djela pokore trebamo činiti „u skrovitosti“? To ima vrijednost jedino ako se čini pred Bogom i radi njega. Ako se naprotiv vjernik želi tim djelima dokazivati pred ljudima, već je od njih primio svoju nagradu, ali pred Bogom neće.

Ipak mi znamo da je Gospodin upozoravao i da trebamo moliti zajedno. Govorio je: „Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, i ja sam s njima.“ Govorio je također: „Tko se mene zastidi pred ljudima, i ja ću se njega zastidjeti pred Ocem nebeskim.“ Njegove su riječi: „Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima!“ Prema tome, Gospodin ne želi da se zatvorimo u četiri zida i da nitko ne zna jesmo li mi vjernici ili nismo, međutim on želi da bilo sami bilo zajedno s drugim vjernicima svoju vjeru pokazujemo s nakanom „da se slavi Oca nebeskoga“ a ne nas. Prava nakana pokazuje vrijednost svakog djela.

Jedan je duhovni pisac jednom rekao da mu ne bi pred Bogom ništa vrijedilo da sagradi nekoliko katedrala, ako ne bi ljubio Boga i čovjeka i ako to ne bi činio iz ljubavi prema Bogu a ne radi vlastite slave.

Posebna nakana današnjeg posta i molitve na Pepelnicu je, prema želji svetog Oca pape Franje, za mir u Ukrajini.

Jučer smo upravo ovdje u Sisku, mi biskupi Zagrebačke metropolije na čelu s kardinalom Josipom Bozanićem, uputili Pismo vjernicima u kojem stoji:

„Kao vjernici tu osjetljivost nastojimo živjeti djelotvornom ljubavlju, a njezin je prvi izražaj žarka molitva. Papa Franjo nas je pozvao da sutra, na Pepelnicu, molimo i postimo na nakanu mira, da sutrašnji dan bude Dan posta za mir u Ukrajini. Papa nam govori: ‘Isus nas je učio da se na đavolsku ludost nasilja odgovara Božjim oružjem, molitvom i postom.’ (Opća audijencija srijedom, 23. veljače 2022.; usp. Angelus, 27. veljače 2022.) Potičemo vas da tijekom korizme, rado i redovito sudjelujete u euharistijskim slavljima, te se češće zaustavite u molitvi pred Presvetim oltarskim sakramentom i u pobožnostima – posebice Križnoga puta i Svete krunice – također nosite u srcu nakanu za mir.“

Svi smo svjedoci užasnih razaranja i ubijanja nevinih ljudi u Ukrajini. Rat je pogodio ovu mirnu zemlju i politika se umijašala u njihove živote. Mnogi su već poginuli, a velike rijeke ljudi već je izbjeglo ili se nalazi u zbjegu iz vlastite domovine.

Mi se stariji dobro sjećamo kako je to bilo kod nas, i upravo u našem Sisku i na području Sisačke biskupije, prije 30 godina. Slično smo i mi trpjeli strašnu agresiju i u molitvi i nadi borili smo se protiv beznađa i samo je velika hrabrost naših branitelja zaustavila zločinački pohod da ne padne čitava zemlja. Sjećam se kako smo žarko molili krunici za mir, kako smo suznih očiju pjevali Majci Božjoj pjesmu: „Majko draga, djevo sveta, slušaj svoje djece glas! Bojni vihor, mržnja kleta uništiti hoće nas. Dom nam čuvaj Božja Mati, i sinova naših cvijet. Tvojom molbom nek’ se vrati Božji mir na cijeli svijet.“

I ja vas i sve naše vjernike u Sisačkoj biskupiji potičem da ne samo danas na Pepelnicu, nego i čitavu ovu korizmu, prikazujemo svoje molitve i postimo za mir u Ukrajini. Dakako da to ne može biti svih 40 dana, u svakom slučaju u nedjelje kršćani nikad nisu postili jer je to dan Kristova uskrsnuća, pa i u korizmi. Ali znamo da su u korizmi svi petci dani nemrsa i posta. Znamo također da se često kroz korizmu moli i zajedno i privatno pobožnost križnoga puta. Ne umorimo se u tome, zazivajmo Gospodina i on će nas čuti.

Doista nije Ukrajincima lako, kao što to nije bilo ni nama. Napali su ih jači i brojniji neprijatelji, ali srce je važno i kad ono ljubi sve mu je moguće. Tako su i naši branitelji obranili i oslobodili Domovinu, na čemu zahvaljujemo posebno pomoći Presvete Bogorodice, tako će i naša braća i prijatelji Ukrajinci izboriti slobodu, ako se izruče u Božje ruke, ako se mole i ako i mi za njih molimo da Gospodin vrati mir i da zašuti oružje te se pronađu putovi koji neće ubijati ljudske živote, djecu, žene, starce… razarati crkve, škole, bolnice, stanove i kuće.

Molimo žarko, braćo i sestre, Gospodina da poštedi svijet rata, da sačuva napadnute, da obrati napadače, da se svima smiluje i vrati nam mir.

Što se tiče pomoći i materijalne, svaka župa to može činiti preko svoga župnog Caritasa, zatim zajedno kao Biskupija preko biskupijskog Caritasa, a možda je za sada još najbolje preko nacionalnog Hrvatskog Caritasa koji je već objavio načine kako se može prikupljati pomoć za stradale u ratu u Ukrajini. Budući da već godinama mi u korizmi, posebno na 3. nedjelju korizme skupljamo pomoć za BIH, mogli bismo zajedno odrediti neki datum (poslije korizme) kad ćemo skupljati pomoć pa to usmjeriti preko Biskupije prema HC i prema Ukrajini. O tome ćemo vas još obavijestiti, braćo i sestre. Također ćemo vidjeti što će se događati s dolaskom izbjeglica. Istina, mi smo velikim dijelom stradali od potresa, ali imamo ipak kuća i prostora da, ako bude potrebno, primimo i jedan broj izbjeglica iz Ukrajine.

Molimo se dobrom Bogu da nas poštedi rata, da se ovaj ratni sukob ne proširi na Europu i svijet, molimo se Majci Mariji, Kraljici mira da nas sve zagovara kod svoga Sina koji je jedini kadar darovati nam Božje spasenje, radost i mir. Amen.