Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na otvaranju “vrata milosrđa” u svetištu Majke Milosrđa u Kloštar Ivaniću

Kloštar Ivanić, 13. prosinca 2015.

Draga braćo i sestre,

„Misericordiae vultus“, dokument pape Franje prigodom otvaranja izvanrednog jubileja milosrđa kaže u br. 24: „Moje se misli sada okreću Majci Milosrđa. Neka nas ona svojim umilnim pogledom prati u ovoj Svetoj godini kako bismo svi uzmogli ponovno otkriti radost Božje nježnosti. Nitko nije prodro u dubinu otajstva Boga koji je postao čovjekom tako kao Marija. Sav je njezin život oblikovan prisutnošću utjelovljenoga milosrđa. Majka Raspetoga i Uskrsloga ušla je u svetište milosrđa, jer je intimno sudjelovala u otajstvu njegove ljubavi. Izabrana da bude Majka Sina Božjega Marija je oduvijek pripravljena Očevom ljubavlju da bude Kovčeg saveza između Boga i ljudi. Čuvala je u svome srcu Božje milosrđe u potpunome skladu sa svojim Sinom Isusom.“ Papa Franjo tumači razloge zašto je odlučio otvoriti izvanrednu Godinu milosrđa u Crkvi. On kaže: „Sveta godina započet će 8.prosinca 2015., na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM. Ta liturgijska svetkovina pokazuje način Božjeg djelovanja od praiskona. Nakon grijeha Adama i Eve, Bog nije htio ostaviti čovječanstvo samo i prepušteno na milost i nemilost zlu. Zato je svrnuo svoj pogled na Mariju, svetu i bezgrješnu u ljubavi (usp. Ef 1,4) izabravši je za Majku Otkupitelja čovjeka. Na težinu grijeha Bog odgovara puninom opraštanja. Milosrđe će biti uvijek veće od svakoga grijeha i nitko neće moći postaviti granicu ljubavi Boga koji oprašta. Radujem se što ću otvoriti Sveta vrata na svetkovinu Bezgrješnog začeća. Toga će dana Sveta vrata postati Vrata milosrđa. Svaki onaj koji kroz njih uđe, moći će iskusiti ljubav Boga koji tješi, koji oprašta i daje nadu.“ (MV, 3)

Papa Franjo je u spomenutoj buli „Misericordiae vultus – lice milosrđa“ napisao i ovo: „Ova je dakle izvanredna Sveta godina posvećena tomu da živimo u svakodnevnome životu milosrđe koje Otac neprestano proteže na sve nas. Dopustimo da nas u ovome Jubileju Bog iznenadi. On se nikada ne umara širom otvarati vrata  svoga srca i ponavljati nam da nas voli i da želi dijeliti s nama svoj život. Crkva snažno osjeća hitnost naviještanja Božjeg milosrđa. Njezin je život vjerodostojan i uvjerljiv jedino kada uvjereno naviješta milosrđe.“ (MV, br. 25)

O Godini milosrđa, koju je papa započeo na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM 8. prosinca ove godine otvaranjem Vrata milosrđa na bazilici svetoga Petra u Rimu, sam papa Franjo u istoj buli kaže: „Sljedeće nedjelje, treće nedjelje (tj. danas!), otvorit će se Sveta vrata rimske katedrale, to jest bazilike svetoga Ivana Lateranskog. Potom će biti otvorena i Sveta vrata drugih papinskih bazilika. Određujem da se te iste nedjelje u svakoj partikularnoj Crkvi, u prvostolnici, koja je crkva majka za sve vjernike, odnosno u konkatedrali ili nekoj crkvi od posebnog značenja, otvore Vrata milosrđa, koja će biti otvorena tijekom Svete godine. Po odluci mjesnog ordinarija ona će se moći otvoriti i u svetištima, odredištima velikog broja hodočasnika, jer pohodi tim svetim mjestima često postaju trenuci ispunjeni milošću u kojima ljudi otkrivaju put obraćenja.“ (MV, 3)

Koji je pak smisao Godine milosrđa papa objašnjava u sljedećem poglavlju bule: „Izabrao sam datum 8.prosinca, jer je bremenit značenjem za noviju povijest Crkve. Otvorit ću, naime, Sveta vrata na pedesetu obljetnicu završetka Drugoga ekumenskog vatikanskog koncila. Crkva osjeća potrebu za održavanjem živim toga događaja. Za nju je započeo novi tijek njezine povijesti. Oci okupljeni na Koncilu snažno su osjetili, kao istinski dašak Duha, potrebu da ljudima svoga vremena progovore o Bogu na razumljiviji način.“ (MV, 4)

Draga braćo i sestre, upravo u ovom svetištu Marije, Majke Milosrđa, osobito je znakovito otvorenje Godine Božjeg milosrđa i otvaranja Vrata milosrđa. Ova je crkva Uznesenja BDM kroz povijest bila utočišta i domaćin mnogih hodočasnika, mnogih vjernika koji su kroz teška vremena našeg hrvatskog naroda u ovom dijelu Lijepe naše dolazili k Njoj, tražili i nalazili utjehu. Marija je posredovala za sve koji su se njoj utjecali da izmoli od Gospodina toliko potrebno milosrđe, odnosno milosrdno uslišanje u potrebama koje nismo zaslužili, ali se po Božjem milosrđu uvijek od njega nadamo primiti. Kao što je ona, i sama svjesna toga priznala u poznatoj pohvalnoj pjesmi Bogu da joj je Bog učinio „velika djela“, što je pogledao na nju, „neznatnu službenicu Gospodnju“.

Današnja misna čitanja govore nam o radosti, jer ova treća nedjelja došašća naziva se u starini i „Nedjelja radujte se – Gaudete!“.

Prorok Sefanija potiče narod Božji, tj. Crkvu: „Klikći od radosti, Kćeri sionska, viči od veselja, Izraele! Veseli se i raduj se iz sveg srca, Kćeri jeruzalemska!“ I navodi razlog tom veselju: ‘Gospodin te riješio tvoje osude, neprijatelje tvoje uklonio! Gospodin, kralj Izraelov, u sredini je tvojoj! Ne boj se više zla!’« (Sef 3,14-18a)

I sv. Pavao nas poziva na radost: „Braćo, radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Blagost vaša neka je znana svim ljudima! Gospodin je blizu! Ne budite zabrinuti ni za što, nego u svemu – molitvom i prošnjom, sa zahvaljivanjem – očitujte svoje molbe Bogu. I mir Božji koji je iznad svakog razuma čuvat će srca vaša i vaše misli u Kristu Isusu.“ (Fil 4,4-7) Velika nam se stvar dogodila, imamo razloga biti radosni: Bog naš je među nama, on je blizu, on dolazi i neprijatelje naše uklanja te nas oslobađa svakog straha.

Evanđelje navodi riječi sv. Ivana Krstitelja koji kaže narodu koji mu dolazi u pustinju:: »Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema. U koga ima hrane, neka učini isto tako.« (Lk 3,10-18). To je poziv i svima nama da mislimo na potrebnije od nas i da ove nedjelje Caritasa darivamo svoje bližnje. Sva milostinja u svim našim crkvama ide u Caritas za potrebe naše braće kojima će naš dar biti znak da nisu sami za ovaj Božić, da smo tako svi jedna velika obitelji čiji članovi moraju misliti na one koji su u većoj potrebi i biti im blizu. Zar nije naš Gospodin upravo zato došao k nama ljudima da nam poruči kako nismo sami, da nam dadne nadu, da nas izbavi od očaja i zdvajanja da se ništa ne može, da život nema smisla?

Radost naša upravo je u ovome: da upoznamo i slijedimo Krista, da se preporučimo Blaženoj Djevici Mariji da ona, koju ovdje vjerni put stoljećima časti kao Majku Milosrđa, za nas zagovara da bude više radosti, da bude u našim srcima više milosrđa, opraštanja i zauzetosti oko potreba naših najbližih.

Majko Božja Kloštarska, Majko Milosrđa, moli za nas! Moli za nas osobito u ovoj Godini milosrđa koju je otvorio papa Franjo i koja neka na poseban način u ovoj marijanskoj crkvi-svetištu za našu Sisačku biskupiju postane mjesto pomirenja, obnovljene nade i iskustva primljenog Božjeg milosrđa, po zagovoru Marije, Majke Milosrđa. Amen.