Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na otvaranju Jubilarne godine 2025.

Sisak, bazilika sv. Kvirina, 29. prosinca 2024.

Nedjelja je Svete Obitelji, također i 4. godišnjica strašnog tzv. petrinjskog potresa a i predsjednički izbori u RH…

Nakon što je Sveti otac papa Franjo na Badnjak otvorio Svetu jubilejsku godinu 2025. u Rimu u bazilici sv. Petra, po mjesnim Crkvama biskupi danas otvaraju tu Godinu, pa tako činimo i mi za našu Sisačku biskupiju.

Papa Franjo za Svetu godinu 2025. izabrao je geslo „Hodočasnici nade“.

U buli za otvaranje Jubileja „Spes non confundit – Nada ne razočarava“ papa piše: »neka onima koji će čitati ovo pismo nada ispuni srce«. I dodaje:

Spes non confundit, »Nada ne razočarava« (Rim 5, 5). U znaku nade, apostol Pavao hrabri kršćansku zajednicu u Rimu… Mislim na sve hodočasnike nade koji će doći u Rim proslaviti tu Svetu godinu i na one koji, s obzirom na to da neće moći posjetiti grad apostolâ Petra i Pavla, proslavit će je u partikularnim crkvama. Neka to bude trenutak živog i osobnog susreta s našim Gospodinom Isusom Kristom, »vratima« spasenja (usp. Iv 10, 7.9); s njim, kojega Crkva uvijek, posvuda i svima mora naviještati kao »nadu našu« (usp. 1 Tim 1, 1).

Poglavlja u buli o jubileju 2025. su: Riječ nade, Put nade

Za vrijeme hodočašća neka se narodu proglasi jubilejski oprost, koji će se moći dobiti prema propisima i kaže: „Neka svjetlo kršćanske nade dopre do svakog čovjeka, kao poruka Božje ljubavi upućena svima! I neka Crkva bude vjernom svjedokinjom te poruke u svim dijelovima svijeta!“

Znakovi nade na tom hodočasničkom putu jubileja su: mir za svijet, koji je ponovno utonuo u tragediju rata… Gledati u budućnost s nadom također znači imati viziju života ispunjenu entuzijazmom koju valja dalje prenositi.

Otvorenost životu odgovornim majčinstvom i očinstvom jest plan koji je Stvoritelj upisao u srca i tijela muškaraca i žena, to je poslanje koje Gospodin povjerava supruzima i njihovoj ljubavi. Kršćanska zajednica stoga mora prednjačiti u zagovaranju prijeko potrebnoga socijalnog saveza za nadu, koji će biti uključiv i neideološki te raditi na budućnosti obilježenoj osmijesima mnogih dječaka i djevojčica koji će ispuniti sad već mnogobrojne prazne kolijevke u mnogim dijelovima svijeta.

Papa posebno želi da se znakove nade pruži bolesnicima, bilo da su kod kuće ili u bolnici.

Znakove nade trebaju i oni koji su sami znak nade, a to su mladi. Oni, nažalost, često doživljavaju kako im se snovi rasplinjuju i ruše u prah. Ne smijemo ih razočarati, jer budućnost se temelji na njihovom entuzijazmu.

Također Papa ima razumijevanja za za migrante kojima treba pružiti znakove nade. Oni napuštaju svoju zemlju u potrazi za boljim životom za sebe same i svoje obitelji.

Znakove nade zavrjeđuju i starije osobe, koje često doživljavaju usamljenost i osjećaj napuštenosti.

„Svim srcem zazivam nadu za milijarde siromašnihkojima često nedostaje osnovno za život.“ – kaže Papa.

Pozivi za nadu

U godini Jubileja Papa želi da bogate zemlje otpuste dugove zemljama koje ih nikada neće moći otplatiti.

U nadolazećoj Svetoj godini obilježit će se vrlo značajna obljetnica za sve kršćane. Navršit će se, naime, 1700 godina od prvog velikog ekumenskog koncila, Nicejskog sabora. Vrijedno je prisjetiti se da su se, još od apostolskih vremena, pastiri okupljali u raznim prilikama na skupštine kako bi obrađivali doktrinarna i disciplinarna pitanja. U prvim stoljećima vjere, broj  je sinoda rastao kako na Istoku tako i na Zapadu, pokazujući važnost očuvanja jedinstva Božjeg naroda i vjernog naviještanja evanđelja.

Nicejski je sabor prekretnica u povijesti Crkve. Njegova obljetnica poziva kršćane da se ujedine u slavljenju i zahvaljivanju Presvetom Trojstvu, a posebice Isusu Kristu, Sinu Božjemu, koji je »iste bîti s Ocem« i koji nam je objavio to otajstvo ljubavi. No, Niceja je ujedno poziv svim Crkvama i crkvenim zajednicama da nastave kročiti putom koji vodi prema vidljivom jedinstvu i da se ne umore tražeći odgovarajuće oblike kako bi u potpunosti odgovorili na Isusovu molitvu: »Da svi budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao« (Iv 17, 21).

Na Nicejskom se saboru razgovaralo i o datumu Uskrsa. Providnost je htjela da to bude upravo 2025. godine. Papa želi da svi kršćani pronađu zajednički datum slavlja Uskrsa ne samo ove jubilarne godine nego i ubuduće.

Usidreni u nadi

Nada, zajedno s vjerom i ljubavlju, tvori triptih bogoslovnih kreposti koje izražavaju bît kršćanskog života (usp. 1 Kor 13, 13; 1 Sol 1, 3). Unutar te neraskidive dinamike nada je krepost koja, da tako kažemo, oblikuje usmjerenje koje ukazuje na smjer i cilj života vjere. Zato nas apostol Pavao potiče: »U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani!« (Rim 12, 12)

Što predstavlja jubilejski oprost i gdje se i kako može dobiti?

Kao što znamo iz vlastita iskustva, grijeh ostavlja trag, ima posljedice: ne samo vanjske, u smislu posljedica počinjenog zla, već i unutarnje, u smislu da »svaki grijeh, pa i laki, povlači sa sobom nezdravu privrženost uz stvorenja, koju treba čistiti bilo na ovoj zemlji bilo poslije smrti u stanju zvanom čistilište«. U našem slabom i zlu sklonom čovještvu ostaju, dakle, posljedice grijeha. One se uklanjaju oprostima, opet zahvaljujući Kristovoj milosti, koja je, kao što je napisao sveti Pavao VI., »naš ‘oprost’«.

Takvo snažno iskustvo oproštenja neizbježno otvara srce i um praštanju. Praštanje ne mijenja prošlost, ne može promijeniti ono što se već dogodilo. Ipak, praštanje nam može omogućiti da promijenimo budućnost i živimo drukčije, bez zlopamćenja, mržnje i osvete. Budućnost osvijetljena praštanjem omogućuje nam tumačiti prošlost drukčijim, vedrijim očima.

Nada u Majci Božjoj nalazi svoje najuzvišenije svjedočanstvo. U njoj vidimo da nada nije lakovjeran optimizam, nego dar milosti u zbilji života. Kao i svaka majka, svaki put kad bi pogledala svoga Sina, pomislila je na njegovu budućnost, a zasigurno su joj se u srcu usjekle riječi koje joj je Šimun uputio u hramu: »Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan – a i tebi će samoj mač probosti dušu – da se razotkriju namisli mnogih srdaca!« (Lk 2, 34-35).

Stoga ja određujem da će se ove jubilarne godine 2025. u našoj Sisačkoj biskupiji potpuni oprost moći dobiti u: bazilici sv. Kvirina u Sisku, te u marijinim svetištima u Gori i u Kloštar Ivaniću.

Predstojeći Jubilej bit će, dakle, Sveta godina koju karakterizira nada koja ne blijedi, nada u Boga. Neka nam ona također pomogne ponovno otkriti potrebno povjerenje, u Crkvi i društvu, u međuljudskim odnosima, u međunarodnim odnosima, u promicanju dostojanstva svakoga čovjeka i u poštivanju stvorenoga svijeta. Neka svjedočanstvo vjere bude kvasac istinske nade u svijetu, navještaj novoga neba i nove zemlje (usp. 2 Pt 3, 13), gdje možemo prebivati u pravdi i slozi među narodima, nastojeći ispuniti Gospodinove obećanje.

Pustimo da nas već sada privuče nada i dopustimo da se putem nas proširi na one koji za njom žude. Svojim im životom poručimo: »U Gospodina se uzdaj, ojunači se, čvrsto nek’ bude srce tvoje: u Gospodina se uzdaj!« (Ps 27, 14).

Sveta Obitelj, Isusa, Marije i Josipa, neka bude nadahnuće svim našim obiteljima, u kojima u središtu također treba biti Isus, u zajedništvo s Bogorodicom Marijom i sa sv. Josipom. Neka nada u ostvarenje Božjih obećanja bude iskustvo u svim našim obiteljima!

Nama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini godina 2025. bit će i jubilej 11 stoljeća od krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava i prvih crkvenih splitskih sabora 925. i 928.

Molimo stoga za  naš narod, i za predsjednika ili predsjednicu da budu predstavnici naše zajednice, naših vrijednosti i naših nada.

Neka nam je svima blagoslovljen Božić te nova jubilarna 2025. godina Gospodnja!

Amen.