Župa bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Pešćenici svečano je 3. kolovoza proslavila blagdan nebeskog zaštitnika. Središnje misno slavlje predvodio je naš biskup mons. dr. Vlado Košić, koji je u toj prigodi za đakona zaredio fr. Matijasa Farkaša, OP. U koncelebraciji misnog slavlja bili su provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Anto Gavrić, dekan Resničkoga dekanata Juraj Oštarjaš te još desetak svećenika. Riječ dobrodošlice vjernicima, a osobito biskupu Košiću izrekao je domaći župnik fr. Tomislav Kraljević.

Po završetku Službe riječi, kandidata za red đakonata biskupu je predstavio prior samostana bl. Augustina Kažotića fr. Ivica Tomljenović. Biskup Košić u homiliji je istaknuo kako slavlje zaštitnika župe bl. Augustina Kažotića, zagrebačkog biskupa iz 14. stoljeća, i slavlje đakonskog ređenja imaju zajedničkih točaka te se međusobno nadopunjuju. Biskup Augustin Kažotić bio je teolog i pastir, zaštitnik siromaha i čovjek molitve, jednom riječju: svet. Mogli bismo reći da je upravo on dobar uzor svakom svećeničkom zvanju, a đakonat je prvi stupanj svećeničkog reda, rekao je biskup te pojasnio kako sama riječ “đakon” znači “sluga, služitelj, odnosno: poslužitelj”. Obraćajući se ređeniku, biskup je rekao kako će i on biti primljen u red služitelja, ili bolje: poslužitelja Božje Riječi. “Imat ćeš zadaću propovijedati, ali znaj da je naš govor uvijek manjkav ako ga ne slijedi i ne pretječe život. A život koji je Bogu posvećen i koji iz Božje ljubavi ljubavlju prihvaća ljude, najveća je propovijed”, istaknuo je biskup Košić. Krist je ustanovio novi Božji narod, Crkvu a čuvari Crkve danas su upravo službenici, nositelji svećeničkog reda: đakoni, prezbiteri i biskupi. Čitanje ističe da je zadaća pastira i proroka prenositi Božju riječ ljudima: opominjati bezbožnike, opominjati pravednike, da ne griješe. To nije laka zadaća, to je doista osjetljiva i teška zadaća, osobito danas, kada je zavladao opći individualizam te svatko misli da se nikoga ne tiče kako on živi, što on misli, govori i radi. Pa ipak, Božji poslanici dužni su ljudima govoriti i riječi koje ljudi ne žele čuti. Za to se traži hrabrost, koja često zahtijeva i spremnost na osporavanje, progon i trpljenje. Znamo, kako je prorok Jeremija bio progonjen, a i svi su pravi proroci – zajedno s Isusom Kristom, pa sve do naših dana – biti osporavani i trpjeli, rekao je biskup, te podsjetio kako je i blaženi Augustin bio progonjen.
Podsjećajući na evanđeosku sliku Krista, dobrog pastira koji život svoj polaže za svoje ovce, istaknuo je kako je to slika odgovornog vođe koji voli svoj narod i koji ga nikada ne ostavlja, osobito zna s njim biti kad je teško. Takav je bio i bl. Augustin. Njemu je bila nametnuta odsutnost, daljina i izgon od svojega naroda, ali on je bio čovjek vjere i provodio je puno vremena u molitvi želeći svojemu narodu, za koji se toliko zalagao kao zagrebački biskup, samo dobro. Dok je bio u Domovini, obilazio je svoju biskupiju, poučavao, pobrinuo se za tzv. zagrebački obred, za ustanovu katedralne škole, borio se da iskreno i hrabro vodi svoj narod putem vjere u Isusa Krista. Ali, i kad je bio nasilno udaljen, a to je doživio upravo zbog borbe za taj narod, nije ga ostavio u svom srcu. Trpio je od političara, slično kao što je i drugi blaženi pastir zagrebačke Crkve trpio od politike – bl. Alojzije Stepinac. I dok je ovaj bio progonjen od bezbožne vlasti, Augustina je progonio kralj katolik. To nam samo poručuje kako Crkva nikada ne smije biti previše povezana s vlašću, jer bila ova bezbožna ili tobože katolička, svaka ju želi iskoristiti za svoje interese. Upravo je ta neovisnost o političkoj vlasti dala snagu kako Augustinu tako i Alojziju da hrabro kritiziraju tu vlast, zalažući se za svoj narod, istaknuo je biskup. I mi smo danas pozvani biti blizi našem hrvatskom narodu. I to je zadaća pastira, Kristovih poslanika, poručio je biskup Košić.
Biskupu Košiću fr. Kraljević je u znak zahvalnosti za suradnju s dominikancima, a osobito za širenje štovanja bl. Augustina Kažotića uime samostana i župe darovao plaketu, brončani blaženikov lik, rad Vlade Radasa.