S temom “Teologija i pastoral Božjeg milosrđa” u utorak 26. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati započeo je 56. teološko-pastoralni tjedan. Trodnevni znanstveni i pastoralni skup organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Na svečanosti otvaranja veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozdravio je okupljene biskupe, svećenike, đakone, redovnike i redovnice kao i vjernike laike te sve ugledne goste koji su došli iz cijele Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, kao i iz drugih europskih zemalja. Pozdravio je i redovničke poglavare i poglavarice, predstavnike sestrinskih Crkava, kršćanskih zajednica i drugih religija te sve predstavnike znanstvenih i kulturnih ustanova i predstavnike državnih i gradskih vlasti. U pozdravnoj riječi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izrazio je pak radost zbog odabira teme koja je okrenuta izazovima o milosti Božjoj. To nam je jako potrebno, jer je sjeme zla, grijeh toliko uspio podijeliti čovjeka u njemu samom, a onda i u međuljudskim odnosima. Bog sve manje ima mjesta i u osobnom i u zajedničkom životu. Važno je postati svjesni da smo voljena bića i da milošću Božjom bivamo zahvaćeni tom ljubavlju, rekao je kardinal Puljić.
Apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D’Errico okupljenima je prenio blagoslov pape Franje. Tema ovoga tjedna je posebno važna jer se uklapa u kontekst puta kojim papa Franjo želi da Crkva hodi u ovoj Godini milosrđa. Svoju radost zato bih želio podijeliti s vama zbog ove teme koja svjedoči još više o vezama zajedništva Crkve Božje u Hrvatskoj i s Apostolskom Stolicom, te o teološko-pastoralnom dinamizmu promišljanja ovoga fakulteta, rekao je nuncij, te odloživši unaprijed pripremljen govor, nadovezao se na govor kardinala Bozanića kojemu je zahvalio za mudre riječi o pitanju kanonizacije kardinala Stepinca. Budući da sam i ja bio ponekad prozivan, želim predstaviti neke stvari koje su vrlo važne za ovaj slučaj, rekao je nuncij, te podsjetio kako je u prosincu boravio u Rimu, te imao prilike susresti se i razgovarati sa Svetim Ocem. Veći dio razgovora bio je upravo posvećen prijedlogu Svetoga Oca o formiranju radne skupine. Zadivio sam se kad sam vidio da je Sveti Otac informiran i o iznenađenju koje se dogodilo u javnom mnijenju u Hrvatskoj, rekao je nuncij, te je razgovor sažeo u tri točke. Tako je na prvom mjestu rekao kako ga je Papa zamolio da prenese poruku da on nema ništa protiv svetosti kardinala Stepinca, niti protiv hrvatskog naroda. Papa mi je rekao: “Našao sam se u situaciji gdje bi moglo doći do ponovnih napetosti između dviju Crkvi i dva naroda.” Stoga je Papa rekao da je njegova namjera bila istaknuti, što je uostalom protumačio i u Evangelii Gaudium, ono što često ponavlja u homilijama u Domu Sv. Marti. Dakle, “govorim o Crkvi koja se ne zatvara, Crkvi koja je otvorena za sve ono što se događa oko nje. Govorim stalno o Crkvi koja izlazi na periferije, kako one materijalne, tako i duhovne. Crkvi koja se stavlja u dijalog s različitim čimbenicima Crkve i s čimbenicima s kojima pastoralno djeluje.” Papa je naglasio kako osnivanje Radne skupine stručnjaka Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve treba shvatiti kao ekumensku gestu i izlazak na periferiju, duhovnu periferiju gdje se Crkva stavlja u dijalog s različitim čimbenicima. Papa smatra, napomenuo je nuncij, kako ovdje nije riječ o ponovnom raspravljanju o Stepinčevoj svetosti, već bi radna skupina trebala imati informativnu ulogu o svemu što je već učinjeno. Kao posljednje, nuncij je pojasnio samu organizacijsku dimenziju. Podsjećajući kako se njegov susret s Papom održao 17. prosinca, te mu je Papa rekao kako se očekuje posjet izaslanstva Srpske pravoslavne Crkve što se i dogodilo sredinom siječnja. Dakle, u radnoj skupini bi sa svake strane trebalo biti 3-5 članova, i na prvom zasjedanju koje će biti u Vatikanu ustanovit će se dnevni red. Na kraju je nuncij dodao kako je Papa svjestan da ta inicijativa puno stoji hrvatski narod, ali je uvjeren da će to pridonijeti punom pomirenju između dva naroda, kao i u ekumenskim odnosima i stabilnosti ovih područja.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras u osvrtu na temu TPT-a, naglasio je kako nas “milosrđe mora obilježavati, jer je to iskaz ljubavi prema bližnjemu”. Govoreći pak o svetosti bl. kardinala Stepinca, rekao je kako je jedna od misija sveučilišta da svjedoči o istini, i o onome što osjećamo kao ljudi, kao kršćani koji poštujemo sve vrijednosti koje poštuju i druge vjere, i koje moramo drugima prenositi i usađivati ih. Na kraju je izrazio radost zbog nove članice Sveučilišta, Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Predrag Šustar je pozdravnim govorom na početku TPT-a ujedno imao i prvi javni nastup od imenovanja. Podsjetio je kako je premijer osim što je izložio program, istaknuo da je jedna od temeljnih pokretača reforma obrazovnog sustava. Tu nam je potrebna vaša podrška, mi ćemo vas slušati jer je preveliki posao pred nama, rekao je ministar, te ukazao i na jednu rečenicu iz premijerova govora koja je prošla pomalo nezapaženo. “Budimo nježnija, ljubaznija nacija”, poželio je premijer. Potrebno nam je puno više pozitivnosti u našoj domovini, i ta je misao dobro sažela nešto što je ozračje koje nam je potrebno, a ako netko može pomoći, to ste vi, zato vas pozivam da zajedno s nama ostvarimo tu misao i da budemo nježnija, ljubaznija nacija, poručio je ministar.
Izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Stipe Zeba naglasio je kako je TPT postao jedan od tradicionalnih obilježja identiteta našega grada. Ovo je posebno mjesto u memoriji našega grada koje je našemu narodu darovalo naraštaje i naraštaje duhovnih pastira. Toplo, ljudsko hvala vama koji vlastitom primjerom svakodnevno svjedočite služenje, što vlastitim primjerom pokazujete što znači živjeti za druge, kako nasljedovati isusa Krista među najpotrebitijima u našemu društvu, rekao je Zeba.
IKA/TUZG
