5. pro 2023.

U ponedjeljak 4. prosinca 2023. u Varaždinu, u Ordinarijatu Varaždinske biskupije, biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita mons. Dražena Kutleše, održali su svoju Pedeset i osmu sjednicu na kojoj su, uz domaćina mons. Božu Radoša, biskupa varaždinskoga, sudjelovali: mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Milan Stipić, vladika križevački, mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski u miru te pomoćni biskupi zagrebački mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

U svome pozdravu mons. Radoš biskupe je kratko upoznao sa sadašnjim nastojanjima u Varaždinskoj biskupiji i istaknuo nekoliko važnih događaja i podataka iz života Biskupije u proteklih godinu dana, među kojima je posebno vrijedno izdvojiti: prezbitersko i đakonsko ređenje, početak gradnje crkve sv. Leopolda B. Mandića u Koprivnici te pastoralnoga centra i župne kuće uz crkvu Dobrog Pastira u župi sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu. Gledajući vitalna žarišta za sadašnji i budući biskupijski rast naglasio je potrebu trajne molitve za svećenička i redovnička zvanja. Iznio je i zanimljivost iz povijesti grada Varaždina da se za desetak dana napunja 500. obljetnica varaždinske Gradske vijećnice upućujući i time na nužnost našega plodonosnoga povezivanja s prošlošću koja odgaja nove naraštaje.

Središnja tema sjednice bio je vjeronauk u školi i njegov odnos prema župnoj katehezi, u što je svojim izlaganjem uvela prof. dr sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi sa svojom zamjenicom u toj službi i savjetnicom, gđom. Ivankom Petrović.

Nakon prikaza statističkih podataka o vjeroučiteljima koji sada djeluju na području Metropolije i projiciranih potreba za iduće vremensko razdoblje, biskupi su razmatrali pojedina pitanja koja su se odnosila ponajprije na integriranost i strukturiranost vjeronauka u školskome sustavu. Uz prepoznavanje svega što je dobro, pozornost su privukle i određene nedorečenosti, nastale u procesima pojedinih reforma, što traži produbljivanje i daljnja tumačenja u duhu prihvaćenih polazišta očitovanih u međunarodnim ugovorima.

U razradbi teme raspravljalo se: 1) o statusu vjeronauka kao izbornoga predmeta koji postaje obveznim i nužnosti razlikovanja glede drugih izbornih predmeta; 2) o povezanosti izvorišta crkvenoga mandata i napredovanja vjeroučitelja; 3) o upisivanju i ispisivanju iz predmeta vjeronauka; 4) o odnosu vjeronauka u školi i župne kateheze, odnosno pripreme za primanje sakramenata; 5) o kriterijima brojnosti vjeroučenika za nastavu vjeronauka; 6) o nekim osobnim poteškoćama u životu vjeroučitelja; 7) o potrebi za novim vjeroučiteljima; 8) o promicanju vjeronauka u školi; 9) o kriterijima za dodjelu mandata, osobito o nastavničkim kompetencijama; 10) o prijedlozima za jačanje zajedništva i duhovnosti vjeroučitelja u Metropoliji.

Na kraju rasprave istaknuta je ljepota i značenje vjeroučiteljskoga poziva i poslanja, što traži i brižnu suradnju svih koji su uključeni u formaciju, kao i u suradničku odgovornost prema mjerodavnim crkvenim i državnim institucijama.

U drugome dijelu sjednice dogovoren je raspored susreta i slavlja u Metropoliji tijekom prvoga polugodišta sljedeće, 2024. godine.

Pin It on Pinterest