Predstavljanje knjige dr. sc. Robina Harrisa „Stepinac – njegov život i vrijeme“ održano je u četvrtak 8. veljače u sisačkom Velikom Kaptolu. Prva je to cjelovita biografija o Stepinčevu životu ovog uglednog britanskog povjesničara i plod autorova dugotrajnoga dokumentarističkog proučavanja Stepinčeva života i vremena.
Brojnoj okupljenoj publici knjigu su predstavili predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige Ante Žužul i autor, a na početku sve okupljene pozdravio je sisački biskup Vlado Košić. Govoreći o knjizi biskup je istaknuo kako je Harris iznimno studiozno pristupio proučavanju Stepinca. „Autor je stavio njegov život u kontekst vremena i on u ovoj knjizi biranim riječima i lijepim stilom objašnjava sve teške političke prilike u tadašnjoj Jugoslaviji i NDH, te ulozi koju je imao naš blaženik. Radostan sam da se i na ovakav način možemo pripremiti za skorašnji blagdan, te što imamo priliku vidjeti kako jedan engleski povjesničar gleda na svetost našeg blaženika i na prilike koje su se događale oko kardinala Stepinca“.
Predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige Ante Žužul rekao je kako ova knjiga demaskira one koji su pokušali sakriti tešku hrvatsku povijest, a istinu su kažnjavali zatvorima i masovnim grobnicama Hrvata. „Mi danas slavimo čovjeka Alojzija Stepinca koji je govorio istinu bez obzira koliko je to bilo u tom trenutku opasno po njega i njegov život, on je darivao svoj život za istinu… Danas sam sretan jer smo objavili ovu knjigu na hrvatskom jeziku kako bi svima približili istinu o Stepincu, čovjeku koji je ljubio tu istinu te tako bio jači i od svih režima i od smrti“, poručio je Žužul.
Obraćajući se okupljenima autor Harris je rekao kako njegov cilj nije bio prikazati Stepinca kao sveca, premda za njega osobno on sigurno to jest. „Ovo nije hagiografija. Moj cilj je opisati osobu, okolnosti, dileme, opasnosti, izbore, mogućnosti i rezultate. Mislim da vidjeti ovu problematičnu i često kaotičnu situaciju, kao što ju je vidio Stepinac, je najbolji način za razumjeti ovo važno razdoblje u životu hrvatskog naroda. Kroz Stepinca također možemo razumjeti i današnji naraštaj Hrvata. Stepinac je mučenik Crkve i Hrvatske, ali biti mučenik nije samo pitanje trpljenja nego biti ‘martir’, što u izvornom grčkom jeziku znači ‘svjedok’. Stepinac je zaista svjedok onih vremena za Crkvu i za Hrvatsku“, rekao je Harris te dodao kako Stepinac ima još jedno iznimno važno djelo, a to je što je njegovom zaslugom Katolička Crkva u Hrvatskoj ostala vjerna Rimu i crkvenoj doktrini. „Katolička Crkva u Hrvatskoj pokazala se čvrsta i čista protiv subverzije komunista i taj otpor bio je jamstvo za opstanak identiteta Hrvata kao naroda i nastanak suverene Republike Hrvatske“.
Autor se osvrnuo i na optužbe da Stepinac nije javno kritizirao progon žrtava ustaša i nacista. „Mogu reći da je to apsurdno. Možemo čitati njegove propovijedi i vidimo da Stepinac ne govori kao političar. To su govori jednog nadbiskupa u okolnostima rata. Ali ti govori su bili jaki, često gorki i ljutiti”, rekao je Harris potkrijepivši to izvatkom iz propovijedi koju je nadbiskup Stepinac imao na svetkovinu Krista Kralja, 25. listopada 1942. godine, ustvrdivši da nije pročitao ništa jače ili jasnije od ijednog zapadnog političara ovog vremena. „Premda neki stručnjaci kritiziraju stil i fraze ovih govora Stepinca, znamo da su ti govori tada bili od velikog značaja za ljude, i njihov cilj im je bio jasan. Gotovo svi ljudi u Zagrebu znali su za to. Čak su partizani u šumi kopirali i čitali Stepinčeve propovijedi“, dodao je autor te u nastavku progovorio o brojnim spašavanjima koja je blaženik učinio, izloživši tako vlastiti život kako bi pomogao Židovima, Srbima i ratnoj siročadi.
Na kraju autor je zaključio kako je danas u Hrvatskoj još uvijek previše elementa komunizma, ali na sreću postoje i sloboda istraživanja, pisanja i govorenja te je na svima nama boriti se za to kako bi svijet razumio istinu, ne samo o Stepincu nego i o tolikim drugim mučenicima zla komunizma.
U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Ženski vokalni ansambl „Kutinske dunje“, a u zanimljivoj raspravi na kraju svoje svjedočenje o Stepincu dao i je sisački povjesničar Lojzo Buturac.