U petak 1. travnja u Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku u organizaciji Narodne knjižnice i čitaonice Sisak, te katedralne župe u Sisku predstavljana je knjiga „Žao mi je naroda“ mons. dr. Mile Bogovića gospićko-senjskog biskupa. Na početku susreta sve prisutne pozdravi je mons. dr. Vlado Košić, sisački biskup izražavajući radost što se i u Sisku predstavlja knjiga susjednog biskupa Bogovića „Žao mi je naroda“. Književnik Hrvoje Hitrec tom je prigodom kazao kako biskup Bogovića ima svoje uzore u kardinalu Alojziju Stepincu, te u svećeniku Marku Mesiću. Poput njih Gospičko senjski biskup u zadnjem sramnom desetljeću hrvatske politike postaje branitelj istine i branitelja, koji vidi dalje od drugih. Onima, pak, koji ga karakteriziraju kao desničara odgovara kako ne vidi problema da u aktualnoj društvenoj utakmici od cijele momčadi netko igra desno krilo. Prema legendi o Svetom Jurju, biskup Bogović neumorno ukazuje na potrebu napadanja zla a ne njegova hranjenja, što se događa u našem društuvu. Biskup Bogović, nadalje, ima veliku vjeru i pouzdanje u Svemogućeg Boga, ali i veliku želju prezentirati istinu o hrvatskom narodu za koju se neumorno zalaže i iznosi na vidjelo projektom crkve i memorijalnim muzejom svih hrvatskih mučenika na Udbini. Bez ljudi kao što je biskup Bogović nema Hrvatske, zaključio je Hrvoje Hitrec, predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća.

Dr. dr. Ante Bežen, priređivač navedenog djela je istaknuo tri razloga zašto jer ono objavljeno. Prvi je što je biskup Bogović jedan od medijski najeksponiranijih hrvatskih biskupa i najdosljedniji tumač socijalnih, vjerskih i političkih zbivanja. Kao crkveni dostojanstvenik i intelektualni autoritet nedvosmisleno je odgovarao na najotvorenija pitanja, a probleme nije umatao u celofan. Drugi je razlog 10 godina Gospićko-senjske biskupije i gradnja Crkve hrvatskih mučenika na Udbini čiji spiriutus movens je bio upravo biskup Bogović. Treći je razlog intelektualno-kulturna i mentalna slika biskupa kao intelektualca i znanstvenika koji je progovarao o važnim temama jake težine o odnosu državne vlasti, politike i Crkve. Nije se bojao dati mišljenje o Mili Budaku, Jeleni Brajši, Srbima u Hrvatskoj, značaju Like i Gospića.

Glavni urednik knjige i Alfine biblioteke „Duh vremena“ mr. Božidar Petrač tom je prigodom istaknuo dva temeljna razloga za objavljivanje knjige. Prvi su Crkveno-vjerska pitanja vezana za Gospićko-senjsku biskupiju i Crkvu hrvatskih mučenika a drugi su biskupova promišljanja. On je hrabro isticao opasnost od četiri B (Beča, Budimpešte, Beograda i Brisela) te se nije libio progovoriti u vremenu hrvatske recesije i šutnje. Ova je knjiga pravi dokument naših zadnjih 10 godina.

Na kraju je o knjizi progovorio i njen autor biskup Bogović. Svaki narod treba imati svoje vodstvo, no gledajući zadnjih 10 godina biskup se pita misle li političari na narod ili usavršavaju mehanizme varanja tog naroda. Tko puno obećava, taj vas i vara, poručio je biskup Bogović koji pokušava u taj narod unijeti malo svjetla.

Knjiga mons. Mile Bogovića Žao mije naroda donosi tekstove njegovih razgovora, izjava i različitih intervencija u kojima se očituju njegova beskompromisnost, čvrsti moralni stavovi i nepokolebljiva vjera u istinu i dobrotu kao dvije stožerne krjeposti koje u današnjem svijetu najčešće izazivaju prijezir i odbacivanje. Zamisao o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini koja je, uz uspostavu biskupije, svakako najvažniji životni projekt biskupa Mile Bogovića, često se osporavala s različitih strana. Zamisliti Crkvu kao svehrvatski hram zahvalnosti svim mučenicima i žrtvama za hrvatsku domovinu bio je zaista projekt koji je nailazio na žestoka osporavanja. Biskupova plemenitost da takvim projektom doprinese svehrvatskoj pomirbi i da takav projekt bude utkan u duhovnu obnovu hrvatskoga naroda, izranjena komunističkom ateizacijom i sveukupnim stradanjima u Domovinskom ratu i svim drugim povijesnim prilikama, često se tretirala kao nešto anakrono, nazadno i sporno. Deset godina njegova biskupovanja, deset godina njegova neiscrpiva zauzimanja za istinu i interese svoga naroda deset je godina velikih prijepora na političkom, društvenom i duhovnom području života svih građana naše zemlje. Posljednji tekst, objavljen početkom lipnja u “Glasu Koncila”, možda je i jedan od najznačajnijih tekstova biskupa Mile Bogovića koji, na žalost, nije izazvao veću reakciju društveno-političkih, ni crkvenih struktura. Usprkos tomu što po svojim idejama zaslužuje iznimnu pozornost i ono što nam je najpotrebnije — konačno smirivanje svih povijesnih strasti kojima je izranjeno čitavo hrvatsko tkivo. Koliko je crkva Sveta Mati Slobode simboličko središte svih žrtava Domovinskoga rata, toliko je biskupova ideja o “svehrvatskom grobu” na Krbavskom polju vrijedan pokušaj koji bi objedinio u zemljopisnom središtu Hrvatske sva stratišta i sve žrtve. AS