Predavanje “Demografska slika Republike Hrvatske i Grada Siska” održano je u utorak. 5 travnja u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. Predavači su bili demograf dr. sc. Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Tonka Jozić Novinc, dr. med. iz sisačke Opće bolnice „Dr. Ivo Pedišić“, a goste je okupljenima predstavila voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije Kornelija Marović.
Na početku je dr. Jozić Novinc progovorila o iznimno teškoj situaciji u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je broj, ionako premalo rođenih, prema umrlima duplo manji. „Broj stanovnika u većini gradova naše županije od 2001. do 2011. godine je drastično smanjen. Samo u tri grada postoji malen porast, to su Petrinja, Dvor i Hrvatska Kostajnica, a čiji je vjerojatni uzrok migracija stanovništava zbog rata iz BiH u naše krajeve. Grad Sisak u prošloj godini je u najlošijoj poziciji ikada. Broj rođene djece je tek 855, te je to demografska slika koja nije dobra i koja neće dobro završiti ako se zajednički ne pokrenemo i nešto napravimo“, upozorila je između ostalog dr. Jozić Novinc.
Demograf Šterc poručio je kako su Hrvatskoj po pitanju demografske slike potrebne radikalne mjere i odluke koje će biti u interesu budućnosti, te kako je nakon gospodarskog pitanja, demografsko pitanje prevažno strateško pitanje za naš narod. „Potencijal našeg fertilnog kontingenta stanovništva je još uvijek postojan i bit će još sljedećih nekoliko godina, bez obzira na prosječnu starost stanovništva od čak 42.4 godine, ali mi revitalizaciju Hrvatske moramo provoditi i kroz imigracijski model, oslanjajući se između ostaloga i na bogatstvo naše dijaspore. To je nešto što mene jako iznenađuje da se ne čini, s obzirom da po procjeni imamo negdje oko tri milijuna ljudi s hrvatskim identitetom izvan Hrvatske“, rekao je dr. sc. Šterc te dodao kako se isključivo ekonomskim mjerama neće postići demografska revitalizacija. „Uz zapošljavanje, mora doći i niz sustavnih mjera koje se prije svega odnose na sigurnost žena nakon povratka s porodiljnog, produljenje porodiljnog na godinu dana, a i plaća žene kroz cijeli porodiljni dopust treba biti ista. To je samo dio mjera koje će se morati donijeti, a mislim, da s obzirom na situaciju, sve je izglednije da ćemo morati i uvesti institut majke odgajateljice ili oca odgajatelja. Uvijek mi se postavlja isto pitanje: Hrvatska nema novca za sve to? Ali je moj i odgovor uvijek isti. Hrvatska i previše novca troši na potpuno nevažne institucije i djelatnosti koje ničim ne doprinose niti razvoju Hrvatske, niti njezinog društva“.
U nastavku Šterc je istaknuo kako demografska obnova nije političko pitanje već nacionalni strateški interes te je vrijeme da to shvatimo ili će naša generacije promatrati nestanak Hrvatske. „Nama je potrebna strateška odluka te je demografska revitalizacija Hrvatske pitanje domovinske sigurnosti, ukupnoga razvoja zemlje i njezina opstanka. Podaci koje imamo su zastrašujući. Nitko iz političkih krugova nije trepnuo na njima kada smo saznali da je prošle godine 17500 više umrlih nego rođenih, iseljenih uglavnom mladih i obrazovanih Hrvata više je od 50 tisuća samo u Njemačku, a gdje su druge zemlja: Austrija, Irska, Engleska…“, rekao je Šterc te još upozorio kako smo u četiri godine izgubili 150 tisuća stanovnika i kako nas je danas zasigurno manje od 4 milijuna. „To su slike naše stvarnosti i Hrvatske naših dana“.
Na kraju Šterc je istaknuo kako je bez obzira na „crne pokazatelje optimista te smatra da će trenutna vlast ipak uskoro krenuti s konkretnim potezima. Ističući pozitivne primjere malih Hrvatskih općina i gradova koji su shvatili da će nestati bez poticanja rađanja, Šterc je i naglasio kako je iseljena Hrvatska nemjerljivo bogatstvo i temelj našeg demografskoga, gospodarskoga i ukupnoga razvoja.