29. svi 2014.

„Molitveni doručak“ Sisačke biskupije u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve održan je u četvrtak 29. svibnja u Dvorani Benedikta XVI. sisačkog Velikog Kaptola.

Na prvom ovakvom doručku organiziranom u Hrvatskoj okupilo se pedesetak osoba vjerskog, kulturnog i političkog života župa, županija, gradova i općina s područja koje obuhvaća Biskupija.

Na početku okupljene je pozdravila voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije gđa Marijana Petir ističući kako je cilj ovog doručka otvaranje dijaloga između političara različitih političkih opredjeljenja, između političara i vjernika te političara i Crkve, a kako bi se pomoglo u nadilaženju podjela u hrvatskom društvu, te kako bi se zajedno molilo za mir i uspjeh Hrvatske. „U trenucima molitve se trebamo sjetiti, bez obzira koliko nam važno djeluju naše titule i funkcije i koliko god mislili da imamo moći, da nismo savršeni i da ponekad i u dobroj namjeri činimo pogreške. Zato je važno da u raspravama o najvažnijim pitanjima svoje argumente iznosimo na način koji će uvažiti ljudsko dostojanstvo osobe s kojom se ne slažemo te da bez obzira na sve razlike pokušamo naći suglasje oko tema važnih za hrvatski narod“, rekla je Petir.

Nakon pročitane Riječi Božje doručak je molitvom otvorio biskup Košić. Pozdravljajući okupljene biskup je istaknuo kako smatra, kao što je to doneseno i u dokumentima Drugog Vatikanskog sabora, kako je politika časno zvanje. „To zvanje svakako trebaju vršiti i kršćani, te je na taj način oplemeniti, ali ne bi bilo dobro politizirati kršćanstvo, već bi bilo dobro pokršćaniti politiku“, poručio je biskup Košić.

Glavni govornik Molitvenog doručka bio je g. Bernd Posselt, član njemačkog CSU i Kluba EPP-a u Europskom Parlamentu. Posselt je i osvjedočeni prijatelj Hrvatske, a u svom političkom radu zastupa općeljudske vrijednosti.

U svom govoru obraćajući se okupljenima progovorio je o tome kako je biti vjernik u javnom i političkom životu, i kako kršćani bez obzira na pripadnost različitim političkim strankama mogu surađivati i usuglasiti se oko onog što ih spaja, a to je Isus Krist, svom prijateljstvu prema hrvatskom narodu, dvadeset godišnjoj borbi za ulazak Hrvatske u EU kao i brojnim drugim pitanjima.

Posselt se osvrnuo i na vrijednosti i korijene, posebno one kršćanske, koji se u današnjoj Europi često žele izbrisati i zanemariti. Tako je istaknuo kako korijeni današnje Europe sežu sve do Milanskog edikta. „On je zapravo stvorio više od slobode religije u Rimskom carstvu, tj. pomiješao je i povezao tri ključna elementa za europsku kulturu, a to su kršćanstvo, rimsko pravo i grčka filozofija. Ta tri elementa već su 1700 godina baza Europe. U siječnju smo slavili 1200 godina od smrti cara Karla Velikoga. On je pak spojio 3 glavna naroda Europe tj. tri velike grupe naroda. To su Romani, zatim Germani i Slaveni. I drugi narodi su važni za Europu, poput Mađara, ali glavna baza ipak je formula dva puta po tri: kršćansko, rimsko pravo, grčka filozofija i ove tri obitelji naroda. Ljudi govore da je Karlo Veliki bio važan za Romane i Germane, jednako je bio važan i za Slavene. Čak i hrvatska riječ kralj dolazi od riječi Karlo. Vidite, ideja o vladaru koji ujedinjuje narode na temelju zakona, na bazi moderiranja, a ne centraliziranja vlasti i tlačenja rođena u to vrijeme, te su ga svi narodi gledali kao oca Europe. Kada je Karlo umro u 9. stoljeću jedan je pisac napisao ‘umro je otac Europe’. Zašto govorim o tome. Zato što to pokazuje da su Europa i njezini korijeni mnogo stariji nego nacionalne države i mnogo stariji nego Europska unija. Narodi kao i regije su važne, ali ako izađete iz Europe  vidjet ćete da mi Europljani imamo mnogo toga više zajedničkog nego što nas razdvaja. Europa može biti jaka i pozitivni čuvar mira samo ako zadržimo te davne korijene“, rekao je Posselt, te se u nastavku osvrnuo na stanje u Europskom parlamentu i borbi za očuvanje tradicije i kršćanskih vrijednosti.

„Mi u EU parlamentu, imamo dva krila koja se bore jedno protiv drugoga. Jedno krilo poštuje stare korijene Europe. Bivši Njemački kancelar i počasni građanin Unije Helmut Kohl rekao je gdje god bili u Europi, i na bilo kojem mjestu, uvijek osjećate da ste u Europi i imate nešto zajedničko usprkos svim razlikama, ali bez kršćanstva taj osjećaj ne bi živio. Odrezati Europu od njezinih kršćanskih korijena značilo bi ubiti Europu i sve njezine narode. S druge strane imamo ljude koji govore kako je EU nešto sasvim novo. Oni niječu povijest, bore se protiv kršćanstva i njihova ideja je da Europa treba prekinuti sve veze i tradicije s kršćanstvom i početi s nove točke. Znate da je sveti papa Ivan Pavao II. govorio u Europskom parlamentu, a bilo je planirano da to učini i papa Benedikt XVI. Međutim taj poziv papi da govori u Parlamentu bio je iznimno jako napadnut od strane ljevice i posebno liberala. Problem nije bio što je on vjerski vođa, nego je njihov argument bio nešto sasvim drugo. Oni su govorili da će on biti prijetnja i da će uništiti šanse Europe da počne svoju novu povijest. To je borba koju mi vodimo na Europskoj razini. Nikad veće borbe protiv članstva neke zemlje u Uniju nije bilo nego što se vodila protiv članstva Hrvatske. Razlog je tome što su neki ljudi vidjeli Hrvatsku kao „katoličku super silu“. Mi znamo da je stvarnost malo drugačija, ali Hrvatska je snažna kršćanska i europska zemlja dubokih korijena i kao takva iznimno je važna za cijelu Europu i za borbu za kršćanske korijene“, zaključio je Posselt.

Doručak je zaključen dijalogom sudionika te brojnim pitanjima Posseltu.

Pin It on Pinterest