12. stu 2015.

Na kraju trodnevnog rada 51. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, u četvrtak 12. studenoga u sjedištu HBK u Zagrebu održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni naglasci sa zasjedanja.

Jedna od tema bila je i nedavna Biskupska sinoda. U vezi s tim novinarima se obratio požeški biskup Antun Škvorčević koji je na 14. redovnoj općoj Biskupskoj sinodi bio izaslanik HBK. On je istaknuo kako Biskupska sinoda što je i papa Franjo rekao, nije bila parlamentarni čin biskupa okupljenih iz cijeloga svijeta, nego su se okupili biskupi kao vjernici raspravljati o bitnoj stvarnosti našeg postojanja: o obitelji, uistinu temelju civilizacije i društva. U pozadini naših razmišljanja bila je jasna kršćanska antropologija. U tom smislu bilo je nekih očekivanja da će biskupska sinoda donijeti neke revolucionarne zaključke. No, Papa je na početku dao jasna odredišta: Crkva se ne može odreći nauka da je Bog stvorio čovjeka i da su brak i obitelj predmet obitelj, ali s druge strane postoje mnoga pitanja, poteškoće, krize, rekao je biskup Škvorčević, te naglasio kako su sinodski oci imali jasna polazišta vjere u pristupu tim konkretnim stanjima.

Odgovor je bio: onim putem kojim je Isus Krist pristupao ljudima koji su imali poteškoća, bili u krizama, razorenim stanjima. On je pristupao s razumijevanjem svakom čovjeku, prihvaćajući ga s poštovanjem, prihvaćajući ga kao osobu, razlikujući osobu i njezinu veličinu, ne odričući se niti jednog čovjeka, ali liječeći ono što je osobno u njegovu životu, ili u bračnom zajedništvu na neki način potrebno lijeka, i to milosrđem. Dakle, milosrđe je bila trajna tema koja je prožimala sva razmišljanja o obitelji na Biskupskoj sinodi, rekao je biskup Škvorčević. Pojasnio je kako su biskupi iz cijeloga svijeta očitovali neupitnost Katoličke Crkve u vjeru o braku i obitelji, sučelili su se s različitih kulturoloških polazišta s pitanjima, krizama i poteškoćama obitelji u svijetu, te su iz vjere predvođeni papom Franjom nastojali odgovoriti tim izazovima odgovorima vjere.

Sinoda je završila završnim dokumentom koji je predan papi Franji. Sinoda je savjetodavno tijelo, pa nije ni mogla donijeti neke revolucionarne odluke kakve su se pokatkad očekivale. Papa može, ako želi napisati posinodsku pobudnicu u kojoj može dati upute i naputke za djelovanje ili neke odredbe, može napraviti i neki dokument, zaključio je biskup Škvorčević.

Predsjednik Hrvatskoga Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak novinare je izvijestio o djelovanju Caritasa oko izbjegličke krize. Naglasio je da je Caritas uključen od početka, posebice preko Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, odnosno župa kroz koje su izbjeglice prolazile.

Hrvatski Caritas uputio je apel za pomoć preko Caritasa Internationalis drugim caritasima, koji pomažu caritase na cijelom putu kroz koji prolaze izbjeglice. Biskup Mrzljak rekao je kako Caritas ima svoje volontere i u Slavonskom Brodu, te će i nadalje pomagati u skladu sa svojim mogućnostima.

Nismo se pitali zbog čega se sve to događa, već što konkretno čovjeku koji na neki način prolazi kroz “našu kuću” treba, što možemo učiniti. Na tragu smo jubilejske godine u kojoj nas papa Franjo potiče na djelatno milosrđe i pomoć onima koji su potrebiti, rekao je biskup Mrzljak, te zahvalio svima, posebno volonterima, i podupirateljima.

Jedna od tema zasjedanja bila je i radna grupa koju papa Franjo namjerava osnovati vezano uz kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca. Sažetak rasprave o toj temi novinarima je predstavio predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija riječki nadbiskup Ivan Devčić.

Biskupi HBK svjesni su određene uznemirenosti u narodu, ali i sami se suočavaju s brojnim pitanjima vjernika, što ponajprije pokazuje kolika je važnost blaženika za naš narod i kolika je privrženost vjernika. U gesti pape Franje koji je predložio osnivanje radne skupine stručnjaka Katoličke Crkve i SPC biskupi čitaju priliku da se istina o bl. Alojziju čuje jasnije i na najvišoj razini. Nedvojbeno je da će taj rad pod okriljem Svete Stolice imati odjeka u cijelome svijetu. Mi biskupi radosni smo da je u više navrata naglašeno i potvrđeno da Sveti Otac nema nikakvih dvojbi glede svetosti kardinala Stepinca, te da je postupak kanonizacije kardinala Stepinca priveden završetku. S tim raspoloženjem, HBK stoji na raspolaganju papi Franji i Svetoj Stolici u svemu što će biti potrebno da bi se SPC objasnila pojedina pitanja u vezi života i djelovanja bl. Alojzija Stepinca. Nakon ranijih opetovanih pokušaja Katoličke Crkve u Hrvatskoj da se u znanstvenim raspravama i u razgovorima sa SPC dođe do razjašnjenja prijepora, sada je to uistinu prilika da se konačno spriječe novi napadi i podmetanja u odnosu na svijetli lik našega blaženika. Mi, biskupi, znamo da bl. Alojzija ne treba posebno braniti, jer to čini njegova svetost života, ali je na nama učiniti sve da ta činjenica zasja jače i da se uklone sve poteškoće koje opterećuju odnose među Crkvama i narodima. Zato inicijativu Svetoga Oca vidimo kao istinsku mogućnost da uz pomoć Svete Stolice i u Hrvatskoj i u svijetu bude još vidljivija istina o našem blaženiku, a on sam dragocjenost koja ima značenje i šire od okvira Katoličke Crkve. Mi, biskupi, pozivamo stoga vjernike da sačuvaju evanđeoski mir, da daljnje procese prate svojom molitvom i pouzdanjem u Gospodina. Znamo da Božja providnost vodi i ova događanja, a mi se jačamo u jedinstvu Crkve u vjeri da zagovor bl. Alojzija neće izostati. I dalje nosimo vrijednost njegova svjedočanstva, on je podnio mučeništvo zbog vjernosti Crkvi i Svetome Ocu, u zalaganju za svakoga čovjeka u ljubavi prema svome, hrvatskome narodu. Ovu priliku ćemo mi, biskupi, iskoristiti da ne samo bl. Alojzija Stepinca, nego sve naše blaženike i svece sustavnije prezentiramo u pastoralu našim vjernicima kako bi ih oni mogli bolje upoznati i kako bi ih mogli moliti za zagovor, a i nasljedovati kao uzore vjere i čovječnosti, rekao je nadbiskup Devčić.

Novinare je zanimao i stav biskupa o proteklim izborima. Biskup Škvorčević naglasio je kako to nije bila tema zasjedanja. No, biskupi polaze od autonomije pojedinih područja, dakle u ovom slučaju od autonomije političkog djelovanja u Hrvatskoj, i oni se ne miješaju u pitanja kako će koja stranka i s kime ići u koaliciju. Nama je stalo do toga da u svakoj stranci, a onda i u svakom njihovom programu budu zastupljene one vrijednosti za koje smo uvjereni da očovječuju naš prostor, naše djelovanje. Smatram da u tome smislu Crkva daje veliko služenje hrvatskom društvu, ako to novinari i drugi tako shvate.

Neki žele Crkvu ušutjeti u tim prigodama. Crkva ne osniva stranke, ni vladu, njoj ne treba vlast, ali Crkva ne može biti ravnodušna u pitanjima s kojih polazišta netko nastupa ukoliko ne zastupa “provjerene” vrijednosti čovjeka, braka, obitelji. Dakako da Crkva onda s ponešto zabrinutosti gleda tu situaciju, jer budućnost se gradi na vrijednostima, i to na onim vrijednostima koje mi ne izmišljamo, već koje su provjerene tijekom tolikih stoljeća. Među njima su Božje, evanđeoske vrijednosti za koje vjerujemo da zaista pomažu čovjeku u njegovu dostojanstvu, rekao je biskup Škvorčević, te napomenuo da “sve stranke koje su ušle u natjecanje za izvršnu vlast, smatramo da su odgovorne stranke i da će u toj odgovornosti znati učiniti ono najbolje za hrvatsko društvo, tj. da neće ići tim putem da svaka svoj interes nameće drugima, nego da će znati nadići upravo taj pristup, da nisu svrha samima sebi, nego da stranke služe općemu dobru Hrvatske i da vlada koja nam treba, jednako tako i parlament trebaju u toj odgovornosti općeg dobra svih građana Hrvatske djelovati”.

Na upit novinara vezan uz susret kardinala Bozanića i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, nadbiskup Devčić podsjetio je kako kardinal nije nikoga od stranačkih čelnika primio mjesec dana prije izbora.

Biskup Škvorčivić dodao je da ono što jedan od biskupa kaže u svojoj odgovornosti, ne znači da to radi uime HBK. Na opetovano pitanje uz sadašnju situaciju rekao je: “Mi kao građani osjećamo da bi bilo najbolje da se što prije organizira stabilna vlast u Hrvatskoj, jer ona će prije početi sa svojim radom i izvršiti ono što je poslanje a što se oteže više, problemi stoje neriješeni”.

Pozivamo sve političare koji imaju odgovornost koju im je narod povjerio, da postupaju maksimalno odgovorno, dodao je nadbiskup Devčić.

Biskupu Škvorčeviću bilo je upućeno i pitanje uz njego osobno iskustvo rada u njemačkoj jezičnoj skupini tijekom zasjedanja Sinode.

Odgovorio je, kako je to za njega bilo veliko obogaćenje, tim više što su u radu skupine uzeli učešće mnogi kardinali. Ono što pak je nedostajalo, po njemu bili su sudionici s drugih kontinenata, koji bi pomogli da promišljanja budu još šira. Također je napomenuo, kako se tijekom zasjedanja susreo s pojedinim čelnicima rimskih dikasterija, kao i s Papom.

Bila je to prigoda ne čuti što netko misli o bl. Alojziju Stepincu, nego više što mi mislimo o tom pitanju i što mi iz našeg iskustva možemo dati kao doprinos, rekao je biskup Škvorčević.

Na pitanje novinara o najavljenoj reviziji Pravilnika HBK, nadbiskup Devčić je rekao kako je predstavljen nacrt, a biskupi su pozvani do siječnja dati amandmane, te je plan tekst Pravilnika usvojiti na proljetnom zasjedanju.

Na konferenciji je također rečeno da je uoči skorašnjeg početka Godine milosrđa pripremljen poseban obrednik za otvaranje jubilejskih vrata u prvostolnicama i u drugim crkvama, kao i radni materijali koji bi trebali poslužiti u pastoralnom djelovanju.

(IKA)

Pin It on Pinterest