Vlado Košić, biskup sisački
Izlaganje na Međunarodnom znanstvenom simpoziju „Lik Blažene Djevice Marije u 21. stoljeću: teološke i kulturalne perspektive“
Zagreb, Katolički bogoslovni fakultet, 9. listopada 2026.
Hrvati – marijanski narod
Hrvatski katolici, a oni su velika većina pa možemo govoriti i Hrvati kao takvi, marijanski su narod.[1]
Postoje mnoge osobe, a i čitavi narodi kojima se pridijeva taj naslov „marijanski“. Tako u posljednje vrijeme imamo svetog Papu Ivana Pavla II., o kojem se rado govori kao o „marijanskom papi“[2] Imamo dakako i u povijesti katoličke teologije više svetaca kojima se pridaje taj naslov, kao što su npr. sv. Bernardin Sijenski; sveti Ivan Duns Scott; sveta Majka Terezija. Njima bih pribrojio i suvremene velike teologe, kao što je René Laurentin i fra Karlo Balić.
Nadalje, neki teolozi su i čitave narode nazivali marijanskima. Tako belgijski teolog Edward Schillebeeckx kaže da su posebno Mariji odani narodi: poljski, meksički i hrvatski – i to zato jer su imali posebno tešku, mučeničku povijest pa su se osobito utjecali zagovoru Blažene Djevice Marije, više od drugih naroda. Schillebeeckx u svom djelu „Marija, majka otkupljenja“ objašnjavao da pučka, narodna pobožnost ima golemu teološku vrijednost.[3] Poljaci, Meksikanci i Hrvati razvili su takozvani marijanski hodočasnički mentalitet: posebno mjesto imaju marijanska svetišta u koja hodočaste: Čestohova, Guadalupe i Marija Bistrica.
Doista, naš je narod dao najljepše naslove Blaženoj Djevici Mariji. Tako ju rado, osobito u pjesmama, naziva: Kraljica Hrvata (Regina Croatorum), Najvjernija Mati (Fidelissima Mater), naša Odvjetnica i Zagovornica (Advocata nostra, Protectrix), Početak boljega svijeta (Melioris Mundi Origo), zvijezda Danica, Usnica Presvetog Trojstva (Labia SS. Trinitatis), Drvo života (Arbor vitae), Nebeska Ljekarnica (Pharmacopea Coelestis), Proteturica u Dubrovniku, Alma Refugii Mater – Majka od Utočišta u Aljmašu, Gospa od čudesa – Beata Virgo de Miraculis u Oštarijama…
Premda i drugi narodi imaju lijepe nazive za Mariju, kao npr. Poljaci koji kažu da je Marija Regina Poloniae, ipak naš je narod osobito bio velikodušan i davao Mariji doista najljepše nazive i titule.
I naša najstarija svetišta tako imenuju Mariju: na Trsatu ju zovu Zvijezda mora (Stella Maris), Kraljica mora (Regina Maris), u Mariji Bistrici pjesnik Jeronim Korner prozvao ju je Duša duše hrvatske, a u sljedećem je stihu nastavio „Isusova Mati, sunce naših stradanja, ne prestaji nam sjati“ te sam ja po tome našu Majku Božju Gorsku, koju su rušili i Turci i Srbi i najnovije potres, prozvao „Majkom naših stradanja“. U prasvetištu kod Solina je „Gospa od Otoka“, u Biskupiji kod Knina nađen je naš „Pralik Gospe od Velikoga Zavjeta“, u starim svetištima po čitavoj Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini tisuće je crkvi, kapela i crkvica posvećenih Mariji, Majci Isusovoj.
Tako je dugogodišnji tajnik HMI-a fra Petar Lubina mogao napisati monografiju koju je prozvao „Marijanska Hrvatska. Gospina svetišta među Hrvatima“ (Split, 1995.), gdje je donio na 605 stranica fotografije i kratki opis gotovo svih crkvi i kapela posvećenih Mariji. Također je članica HMI-a Hrvojka Mihanović Salopek napravila dvanaest filmova o štovanju BDM po čitavoj Hrvatskoj pod zajedničkim nazivom „Stella Maris hrvatskoga naroda“ gdje je riječju i slikom prošla sva svetišta i crkve u kojima se časti Presveta Bogorodica u našem narodu. I jedno i drugo je velik i bogat izvor naše marijanske i mariološke baštine.
12 dokumentarnih filmova koji sustavno, po nadbiskupijama i biskupijama, obrađuju povijest, umjetnost, književnost i glazbu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji (BDM) u Hrvatskoj:
- Stella maris Hrvatskoga zagorja – obrađuje duhovnu poeziju i marijansku baštinu tog kraja.
- Stella maris Sjevernog Jadrana – prikazuje marijanska svetišta i baštinu sjevernojadranskog područja.
- Dubrovačka Velika Gospođa – posvećen mariološkoj baštini Dubrovačke biskupije.
- Stella maris Dalmacije (I. i II. dio) – obrađuje svetišta u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Zadarskoj te Šibenskoj biskupiji.
- Stella maris slavonskih žitnih polja – multidisciplinarni presjek povijesnog štovanja BDM u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.
- Varaždinska Regina Angelorum – dokumentarni film o mariološkoj baštini Varaždinske biskupije.
- Sisačka Majka milosrđa – prikazuje povijesna svetišta Sisačke biskupije, Banovine, Pokuplja i Turopolja.
- Lička majka od utjehe – posvećen štovanju Bogorodice na području Gospićko-senjske biskupije.
- Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata – dokumentarni film usmjeren na marijansku baštinu Zagrebačke nadbiskupije.
Tome se pridružuje i dvadesetipet zbornika koje je izdao HMI (Hrvatski mariološki institut pri KBF-u u Zagrebu) – svi su na web-str. hmi.kbf.hr… U njima su objavljeni radovi s 11 međunarodnih i 14 nacionalnih marioloških simpozija i marijanskih kongresa po čitavoj Europi i svijetu, a najviše iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
HMI je sudjelovao na međunarodnim mariološkim kongresima:
Marija među teologijama i kulturama danas. Modeli, komunikacije, perspektive – knjižica sažetaka, Rim 2021, 25° Congresso Mariologico Mariano Internazionale “Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive”, Rim (online), 8. – 11. rujna 2021.
Mariologija nakon Drugog vatikanskog koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive, ur. Andrea i Tomislav Filić, zbornik radova XXIII. međunarodnoga mariološko-marijanskog kongresa održanog u Rimu od 4. do 9. rujna 2012. godine, KS – KBF, Zagreb, 2018.. 448 str.[4]
Fatima – 100 godina poslije, Fatima, 6. – 11. rujna 2016.[5]
Ukazanja Blažene Djevice Marije – Između povijesti, vjere i teologije, Lourdes 2008.[6]
Marija iz Nazareta prihvaća Sina Božjega u povijesti, Rim 2004.[7]
Marija i Presveto Trojstvo, Rim 2000.[8]
Marijin lik danas, Čenstohova 1996.[9]
Međunarodnog kongresa u Huelvi 1992. godine.[10]
Mariološki međunarodni kongres održan u Kevelaeru, 1987.[11]
Mundi melioris origo, međunarodni mariološki simpozij na Malti 1983.[12]
Advocata Croatiae, Zaragoza 1979.[13]
Hrvatski mariološki institut je do sada organizirao sljedeće nacionalne mariološko-marijanske skupove:
§ Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji, Međugorje, 7. – 9. listopada 2022.[14]
§ Gospina Bosna – pod okriljem Rajske Djeve, Travnik, 10. – 13. svibnja 2018.
§ Štovanje Bogorodice na području Sisačke biskupije, Sisak, 4. – 6. prosinca 2015.[15]
§ Prouke o Svetištu Gospe Sinjske i mariološka promišljanja nakon II. vatikanskog sabora, Sinj, 19. – 22. rujna 2013.
§ Štovanje BDM na području Gospićko-senjske biskupije, Oštarije, 30. travnja i 1. svibnja 2010.[16]
§ Lik BDM u propovijedima hrvatskih katoličkih obnovitelja, Split, 31. svibnja i 1. lipnja 2002.[17]
§ Aljmaško svetište i slavonski propovjednici XVIII. i XIX. stoljeća, Đakovo, 29. travnja i Aljmaš, 30. travnja 2005.[18]
§ Bogorodica u duhovnoj baštini Dubrovnika, Dubrovnik, 27. i 28. travnja 2007.[19]
§ Hrvatska marijanska svetišta u duhovnoj obnovi Hrvatske, Marija Bistrica, 5. i 6. lipnja 1998.
§ Prošlost i sadašnjost Trsatskog svetišta, Rijeka-Trsat, 11. i 12. svibnja 1990.
§ BDM u kršćanskoj duhovnosti, Zagreb, 15. – 20. veljače 1988.
§ Naša prošteništa i Crkva na putu, Marija Bistrica, 28. – 30. svibnja 1984.[20]
§ Pučka pobožnost s osobitim osvrtom na štovanje Gospe u Hrvata, Marija Bistrica, 28. i 29. rujna 1981.
§ Štovanje Bogorodice u Hrvata, Split, 9. i 10. rujna 1976.
Među njima su također i zbornici u čast fra Pavla Melade, fra Ljudevita Maračića, fra Petra Lubine i fra Gabrijela Jurišića:
– „Ancilla Domini – Službenica Gospodnja” – Teološki zbornik usmjeren na biblijske i dogmatske aspekte Marijine uloge u povijesti spasenja – zbornik radova u čast fra Pavla Melade, 1998.
– “Dani su čovjekovi k’o oduljena sjena” – zbornik radova u čast članu i nekadašnjem tajniku HMI-a fra Ljudevitu Maračiću, Zagreb 2023.
– Marijin urednik – Lik i djelo fra Petra Lubine, Provincija Presv. Otkupitelja, Split 2023.
– „Aris et Focis – Vjeri i domu“ – zborniku čast fra Hrvatina Gabrijela Jurišića, Zbornik Kačić, Split 2024.
I veći narodi mogli bi nam zavidjeti na našem mariološkom i marijanskom radu, u proučavanju, predavanjima, sudjelovanjem na mariološkim kongresima, izdavanju radova te štovanju Blažene Djevice Marije.
I zato možemo reći: mi Hrvati doista smo marijanski narod! To je jedna važna odrednica, značajka koja resi naš katolički puk, dapače dio je našeg identiteta kao vjernika katolika.
U starini sva ta naša mnoga svetišta odigrala su veliku ulogu u očuvanju vjere našeg puka, a to čine i danas, no treba istaknuti dva najveća: prvo je nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici te u novije vrijeme svetište Kraljice mira u Međugorju. U Međugorje hodočasti svake godine više milijuna vjernika, i to već traje točno 45 godina. Fenomen Međugorja proučio je i naš Hrvatski mariološki institut prije 4 godine na simpoziju o doprinosu Međugorja novoj evangelizaciji.
Od 2019. papa Franjo dopustio je službena hodočašća u Međugorje, a Dikasterij za nauk vjere u Rimu je u rujnu 2024. godine objavio doktrinarnu notu “Kraljica Mira” o duhovnom iskustvu Međugorja. Dokument je odobrio papa Franjo, a njime se dopušta javno štovanje i priznaju obilni duhovni plodovi, ali se ne potvrđuje nadnaravni karakter samih ukazanja. Ipak Međugorju je dodijeljen status Nihil Obstat, što je službena odluka Crkve koja znači “nema ništa spornog u nauku vjere i u moralu“ onoga što se događa u pastoralu vjernika u Međugorju. To je važno jer su se time odobrila hodočašća i priznali dobri plodovi hodočašća koja se događaju u Međugorju, a kamo hodočasti najveći broj naših hrvatskih vjernika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te iz inozemstva.
Valjalo bi tomu dodati kako su u Domovinskom ratu naši branitelji oko vrata nosili krunicu, znak zaštite i povjere BD Mariji. To je jedinstveno u povijesti ratovanja. I kraj Domovinskog rata 5. kolovoza 1995. bio je na Marijin blagdan – Gospe Snježne. Zanimljivo je da su mnogi naši povijesni ratovi povezani s Marijom: pobjeda kršćanske vojske, u kojoj su sudjelovali mnogi Hrvati, nad osmanlijskom vojskom kod Lepanta 1571. bila je na blagdan Marije, Kraljice krunice – prvotno je papa Pio V. taj dan 7. listopada proglasio Blagdanom pobjede; kod Beča Turci su poraženi 1683. na blagdan Imena Marijina, 12. rujna; u Sinju su branitelji 1715. godine na Veliku Gospu uspjeli obraniti grad, što su pripisali BD Mariji te se i sinjska alka trči u spomen na tu pobjedu…
Sažetak:
Vlado Košić, Hrvati marijanski narod
U ovom tekstu autor ukazuje na povijesnu povezanost Hrvata s Blaženom Djevicom Marijom koju stoljećima časti kao Kraljicu Hrvata i kiti je mnogim lijepim naslovima, kao npr. Najvjernija Majka, Odvjetnica Hrvatske, Duša duše hrvatske, Kraljica mira… Ta je značajka hrvatske katoličke pobožnosti utemeljena na vjernosti Kristu i Katoličkoj crkvi te posljedično tomu i Isusovoj Majci. O tome svjedoče brojne marijanske crkve (prema Petru Lubini 107) u Hrvatskoj i ponajviše marijanska svetišta: Trsat, Sinj, Aljmaš, Marija Bistrica i Međugorje.
Od 1974. u Hrvatskoj djeluje Hrvatski mariološki institut koji je izdao 25 zbornika s tuzemnih i inozemnih marioloških simpozija: 14 tuzemnih (koje je organizirao) i 11 inozemnih (na kojima je sudjelovao).
Autor zaključuje da je ta mariološka baština dio identiteta hrvatskoga naroda.
Ključne riječi: hrvatski narod, Marija, marijanska pobožnost, marijanska svetišta, tituli za Mariju
Vlado Košić, I croati: un popolo mariano
– riassunto
In questo testo, l’autore mette in luce il legame storico tra i croati e la Beata Vergine Maria, venerata per secoli come Regina dei Croati e onorata con molti titoli splendidi, quali Madre Fedelissima, Avvocata della Croazia, Anima dell’anima croata, Regina della Pace e altri ancora. Tale caratteristica della devozione cattolica croata affonda le radici nella fedeltà a Cristo e alla Chiesa cattolica e, di conseguenza, alla Madre di Gesù. Ciò è testimoniato dalle numerose chiese mariane (107, secondo Petar Lubina) presenti in Croazia e, soprattutto, dai santuari mariani: Trsat, Sinj, Aljmaš, Marija Bistrica e Međugorje.
L’Istituto Mariologico Croato opera in Croazia dal 1974; ha pubblicato 25 volumi di atti relativi a simposi mariologici nazionali e internazionali: nello specifico, 14 volumi di simposi nazionali (organizzati dall’Istituto stesso) e 11 di simposi internazionali (ai quali ha partecipato).
L’autore conclude affermando che questo patrimonio mariologico costituisce parte integrante dell’identità del popolo croato.
Parole chiave: popolo croato, Maria, devozione mariana, santuari mariani, titoli di Maria
[1] Vlado Košić, Hrvati marijanski narod, pogl. u djelu V. Košić, Teologija povijesti hrvatskoga naroda, 2026.
[2] Vlado Košić, Mariologija u misli Ivana Pavla II., u: Ines Sabotič – Željko Tanjić – Gordan Črpić (ur.), Ivan Pavao II. Poslanje i djelovanje. Zbornik radova – Promišljanje hrvatskih teologa, Glas Koncila, Zagreb, 2007., 169-182.
[3] Vlado Košić, Marija, Majka Sina Božjega, KS, Zagreb 2003., 60.
[4] „Mariologija nakon Drugoga vatikanskog koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive” – Donosi kritičke analize i rasprave o suvremenom razvoju mariologije nakon Koncila.
[5] Bogoslovska smotra, 88 (2018.) 2: XXIV. međunarodni mariološko-marijanski kongres »Događaj Fatima sto godina poslije. Povijest, poruka i aktualnost«;
[6] „Ukazanja Blažene Djevice Marije između povijest, vjere i teologije” – Zbornik radova s XXII. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa održanog u Lurdu 2008.
[7] Mater Verbi Incarnati. Zbornik radova XXI. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa, Rim, 4. – 8. prosinca 2004., Kršćanska sadašnjost – Hrvatski mariološki institut, Zagreb, 2005.
[8] Marija i Presveto Trojstvo. Zbornik radova Hrvatske sekcije XX. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa, Rim, 15.-24. rujna 2000., Kršćanska sadašnjost – Hrvatski mariološki institut, Zagreb, 2002.
[9] Marijin lik danas: zbornik radova XII. međunarodnog mariološkog kongresa, Čenstohova, 18. – 24. kolovoza 1996., KS – HMI, Zagreb 1997.
[10] Bogoslovska smotra – Zbornik radova HMI-a, BS 1993, br. 1-2;
[11] Štovanje Bogorodice u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću, KS-HMI, Zagreb 1990. – zbornik radova.
[12] Mundi melioris origo.Marija i Hrvati u barokno doba, zbornik radova izd. KS-HMI, Zagreb 1988.
[13] Advocata Croatiae, Zaragoza 1979. – zbornik objavljen 1981.
[14] „Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji” – Zbornik radova s XIV. nacionalnog mariološko-marijanskog kongresa u Međugorju 2022, KS Zagreb 2024.
[15] „Štovanje Bogorodice na području Sisačke biskupije” – Sustavan pregled mariološke baštine Banovine, Pokuplja i Turopolja, Sisak 2015, Sisak 2016.
[16] „Beata Virgo de Miraculis – Štovanje Bl. Djevice Marije na području Gospičko-senjske biskupije”
[17] „Marija u propovijedima hrvatskih katoličkih obnovitelja” – Zbornik radova s nacionalnoga znanstvenog skupa održanog u Splitu 31.5-1.6.2002., KS-HMI, Zagreb 2004.
[18] Alma Refugii Mater – Aljmaška Majka od utočišta. Zbornik radova Nacionalnoga mariološkog simpozija, Đakovo-Aljmaš 29.-30. travnja 2005., Kršćanska sadašnjost – Hrvatski mariološki institut, Zagreb, 2007.
[19] Velika Proteturica. Duhovna baština Dubrovnika posvećena Bogorodici. Zbornik radova s hrvatskoga mariološkog skupa održanog 27. i 28. travnja 2007. u Dubrovniku, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009.
[20] „Ljekarnica nebeska (Pharmacopaea coelestis) hrvatskoga naroda” – Radovi sa simpozija o ulozi hrvatskih marijanskih svetišta (s naglaskom na Mariju Bistricu) u duhovnoj obnovi.