15. tra 2023.

Zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u svetište Majke Milosrđa u Kloštar Ivaniću, najstarije marijansko svetište ovog dijela Hrvatske, održano je u subotu 15. travnja. Hodočašće kao i središnje svečano misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu rektorom Svetišta fra Robertom Ćibarićem i dvadesetak svećenika pristiglih zajedno sa svojim vjernicima iz cijele biskupije. Hodočašće su obogatili i brojni članovi kulturno-umjetničkih društava u narodnim nošnjama, članovi povijesnih postrojbi i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

U homiliji biskup je istaknuo kako je Marija imala važnu ulogu u Isusovu vazmenom otajstvu. „Ona je pratila Isusa na križnom putu i stajala uz njegov križ na Golgoti, bila je sudionica njegove patnje. Prema Ivanovom evanđelju Isus je prije same smrti razgovarao s Marijom, kada ju je predao apostolu Ivanu govoreći s križa: „Ženo, evo ti sina!“ Marija je prema kršćanskoj tradiciji primila Isusovo mrtvo tijelo u svoje krilo i sa Sinom dijelila njegove boli. Bila je Mater dolorosa – Majka žalosna.  A kad je treći dan Isus uskrsnuo, pokazao se najprije ženama, te im rekao da to dojave njegovoj braći. U evanđeljima nije zapisan događaj susreta uskrsnulog Isusa s majkom Marijom, ali taj se susret sigurno dogodio i bio je pun radosti. Najljepša uskrsna pjesma pjeva o tom susretu: Kraljice neba, raduj se… Doista se trebala radovati ona koja je rodila i podigla Isusa, Sina Božjega, koja je podnijela puno žrtvi za njega“.

Biskup je podsjetio kako se na ovom jestu Marija stoljećima časti kao Majka Milosrđa. „Papa Ivan Pavao II. ustanovio je na Bijelu nedjelju, tj. na drugu vazmenu nedjelju, Nedjelju Božjeg milosrđa. Milosrđe je Božje neizmjerno i možemo reći ishodište je Isusove muke na križu. Bog je svoga Sina dao za nas ljude da nas spasi od grijeha i smrti upravo svojom žrtvom na križu. Tako je pokazao svoje veliko milosrđe prema nama grješnicima. A majka Isusova je Marija, pa i nju smijemo zvati Majkom Milosrđa jer je Isus drugo ime za Božje milosrđe. Tako milosrđe Božje nije nešto nego netko, tj. osoba Isusa Krista, Sina Božjega. On je Očeva Riječ, onaj koji je u svom životu, riječima i djelima, a napose svojom smrću i uskrsnućem izrekao tko je Bog, prenio nama ljudima poruku o Bogu. Bog je neizreciv i neizmjeran no ipak je želio da ga njegov Sin objavi i nama ljudima predstavi kao Oca, kao Ljubav, kao neizmjerno Milosrđe. Na milosrđe najčešće mi ljudi pomislimo kad sagriješimo, kad se susretnemo sa svojom i tuđom grješnošću. Ako je grijeh velik, pitamo se, može li Bog to oprostiti. Kada gledamo ubojstva u ratu u Ukrajini, kad slušamo o otmicama, mučenju i nasilju nad kršćanima u Siriji ili u zemljama Afrike, pitamo se može li Bog oprostiti ljudima takve strašne u nebo vapijuće grijehe. Kad bismo Gospodina to pitali, on bi nam odgovorio prispodobama o milosrdnom Ocu koji prima svog izgubljenog sina koji ga je ostavio i pola mu imanja rasuo… on bi nam govorio o milosrdnom Samarijancu koji je imao volje, vremena i srca pobrinuti se za izranjenog putnika kojega su drugi zaobilazili“, poručio je biskup.

Osvrnuvši se na čitanje iz Djela apostolskih biskup je rekao kako su nakon Isusova uskrsnuća apostoli činili velika znamenja u Jeruzalemu te su mnogi povjerovali na njihovu riječ i prihvatili Isusa za Mesiju. „Tako su Petar i Ivan ozdravili hromog prosjaka na vratima Hrama, a glavari su im židovski zaprijetili da više ne govore o tom Imenu, imenu Isusovu. Zanimljivo je kako su odgovorili apostoli: Sudite je li pred Bogom pravo slušati radije vas nego Boga. Mi doista ne možemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo. I svi su slavili Boga zbog onoga što se dogodilo – zaključuje ovaj izvještaj sveti Luka. Apostoli su najednom dobili neviđenu hrabrost, oni koji su svi u strahu pobjegli kada su židovski vojnici uhvatili Isusa. Sada se ti isti ljudi, ali ispunjeni snagom Božjom, Duhom Svetim, više ne boje za sebe, oni se više boje da Boga ne razočaraju i ne povrijede negoli da se njima što loše ne dogodi te svima govore što su čuli i vidjeli. A susreli su uskrsnulog Gospodina koji im je i dao poslanje da idu i svim ljudima svjedoče o njemu. Tako je i do nas doprlo evanđelje o Božjem milosrđu. I mi danas, u 21. stoljeću, i mi u Hrvatskoj susrećemo Isusa živoga, onoga koji je umro i uskrsnuo, koji i danas nama govori i zove nas na put spasenja, onoga koji nam je donio iscjeljenje od naših slabosti i naših grijeha, onoga koji je utjelovio Božje milosrđe u našim životima“, zaključio je biskup

Nakon popričesne molitve okupljene je pozdravio i fra Robert koji je zahvalio biskupu na predvođenju slavlja te svim hodočasnicima na dolasku. Hodočašće je završilo krunicom Božjeg Milosrđa u poslijepodnevnim satima.

Pin It on Pinterest