„Danas, kad slavimo 800. godišnjicu prvog spomena mjesta Pešćenice, kada zahvaljujemo Bogu za tu povijesnu baštinu koja nas ispunja nadom da će ovo mjesto živjeti i napredovati i u budućnosti. Napredovat će ako bude dovoljni broj onih koji se otvaraju Duha Svetoga!“ rekao je mons. Vlado Košćić, sisački biskup u prigodnoj homiliji na misi prigodom proslave 800. Godišnjice spomena mjesta Pešćenice u crkvi Uznesena BDM u Pešćenici 3. srpnja o.g. Uz župnika Pešćenice Marka Cvitkušića na misi koncelebracijom su sudjelovali i mr. Antun Sente, ml., katedralni župnik u Sisku, vlč. Mato Malekinušić, katedralni vikar te brojni mještani Pešćenice predvođeni načelnikom Marijanom Crnkocijem. Ljepoti misnog slavlja svojim pjevanjem i sviranjem doprinijeli su članovi KUD-a Preslica, za ovu prigodu obučeni u tradicionalnim narodnim nošnjama ovog kraja.
Pešćenica se po prvi puta spominje davne 1211. godine, kada je ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. darovao cistercitskom samostanu Sv. Marije u Topuskom veliki posjed čija je sjeverna granica prolazila Pešćenicom, koja je opisana kao dobro braće Ivanovaca. U srednjem vijeku, vlasništvo nad Pešćenicom stječe crkveni red Ivanovaca koji utvrđuju kršćanstvo na ovim prostorima. Na prijelazu srednjeg u rani novi vijek Pešćenica je demografski i ekonomski stradala zbog osmanskih provala u naše krajeve. Neposredno prije čuvene Bitke kod Siska zagrebački biskup Gašpar zapisao je kako su osmanske vojne jedinice ognjem i mačem, između ostalih mjesta, upale i u Pešćenicu te odvele mnoštvo ljudi u ropstvo, dok su preostali stanovnici dobrim dijelom pobjegli. U Pešćenici se 1751. izgrađuje nova župna crkva, koja je zamijenila svoju trošnu prethodnicu iz predosmanskih vremena. Društveni i kulturni život mjesta u prošlosti, ali i do današnjih dana, bio je pod velikim je utjecajem lokalnih župnika poput Ivana Gržića, Josipa Gregorića, Mirka Ptičeka ili Karla Josipa Iskre. Oni izgrađuju nove objekte po cijeloj župi i nabavljaju razni inventar za njene potrebe, koji je i danas jedan od najbogatijih u široj okolici. Pešćenica je veoma stradala u potresu 1880., osobito njena župna crkva. Prva polovina 20. stoljeća početak je novih promjena. Pešćenica je demografski jako stradala u Drugom svjetskom ratu.
Dragi mještani i župljani župe Pešćenica, iz ovih samo nekih podataka, vidi se kako je Vaše mjesto ima dugu i veliku povijest. Dužina trajanja daje za pravo da se narod ili mještani nekog naselja smiju ponositi svojom tradicijom. Naime, trebalo je izdržati sve te promjene, odolijevati i Turcima i tuđinskim vlastima, ratovima i potresima. I što je davalo snagu tom našem narodu da opstane i da preživi, da se bori i da usprkos svemu napreduje? Odgovor je: samo vjera, vjera u Boga i vjera u čovjeka! Kad se to dvoje udruži i kad se pravilno odnosi, tada je siguran opstanak i dapače napredak, kazao je biskup Košić i svojoj homiliji. AS
