Znanstveni skup pod nazivom „Antemurale Christianitatis – Crkva i društvo na području Središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća“, održan je u petak, 15. studenoga u Sisku i Hrvatskoj Dubici, a povodom 500. obljetnice od kako je papa Lav X. dao Hrvatskoj i ovim krajevima naziv predziđe kršćanstva.
Cilj ovoga skupa bio je revalorizirati ulogu bana Petra Berislavića, ali i drugih crkvenih, plemićkih i političkih organizacija koje su branile spomenute krajeve u to doba. Početkom XVI. stoljeća hrvatski su krajevi bili su usred višestoljetnoga udara Osmanlijskoga Carstva, čija će osvajanja zauvijek promijeniti zemljovid Europe i svijeta te ostaviti dubok pečat na društvo, gospodarstvo, umjetnost, granice, političke odnose kako u onodobnom Hrvatskom Kraljevstvu, ali i dugoročno sve do današnjih dana. Jedan od ključnih motiva koji se javlja u to doba je percipiranje hrvatskih krajeva kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis). To je izričaj koji se često rabi, ali zapravo je slabo poznato da je u ovom značenju upotrijebljen u pismu pape Lava X. hrvatskomu banu i vesprimskomu biskupu Petru Berislaviču 1519., prije točno pola tisućljeća. Malo je poznato i kako je upravo je Hrvatska Dubica bila mjesto najsjajnije Berislavičeve pobjede nad Osmanlijama 1513. godine.
U organizaciji Sisačke biskupije te suorganizaciji Hrvatskih studija sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta prvi dio skupa održan je u sisačkom Velikom Kaptolu gdje su na početku ispred organizatora sve okupljene pozdravili sisački biskup Vlado Košić, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Odjela za povijest HKS-a i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić s Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Govoreći o nazivu predziđe kršćanstva biskup je rekao kako ga je Hrvatska dobila zbog obrane europskog kršćanstva nad nadiranjem islama koji je tada bio agresivan i ognjem i mačem je podčinjavao države i narode. „Međutim na Hrvatima je slomio zube. Polumjesec sa zvijezdom pokorio je Bosnu i Hercegovinu, Slavoniju i Liku, ali kada je krenuo na središnju Hrvatsku zaustavljen je na Uni i Ilovi, a to su danas upravo granice naše Sisačke biskupije. Dakle naši su ljudi ovdje bili na prvoj crti obrane Hrvatske i Europe, ali i kršćanstva“, rekao je biskup te dodao kako kršćanstvo nije u teritoriju nego u izboru srca i životu u skladu s tim izborom. „Ipak jedan narod stvara stoljećima od tog izbora svoju tradiciju i povijest i ima pravo sačuvati ju pred svim prijetnjama. Osobito su naši stari bili osjetljivi kad im se silom željelo mijenjati vjeru. Branili su je svojom krvlju. I premda su krvarili, obranili su ju i sačuvali“.
Biskupov govor
Prvom sekcijom moderirao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić na temu „Kraljevina Hrvatska na kraju 15. i početku 16. stoljeća“, zatim prof. dr. Marija Karbić na temu „Biskup i ban Petar Berislavić i njegova uloga u protuosmanlijskoj obrani, te dr. sc. Tomislav Matić s temom „Antemurale Christianitatis u kontekstu protuosmanlijske propagande 15. stoljeća“.
Drugom sekcijom moderirao je dr. sc. Branimir Brgles, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez na temu „Bitke na gazovima Zrinskih na rijeci Uni tijekom osmog i početkom devetog desetljeća 15. stoljeća, doc. dr. sc. Krešimir Kužić s temom „Bitka kod Dubice 1513. – analiza obrambenog djelovanja banske vojske Kraljevstva Hrvatske“ te na kraju doc. Valentina Janković „Campsu Zagrebiensis u spisima i dokumentima vremena banovanja Petra Berislavića“.
Treća sekcija održana u Hrvatskom domu u Hrvatskoj Dubici gdje je okupljene na početku pozdravila načelnica Općine Ružica Karagić, a sekcijom je moderirala doc. doc. Vlatka Vukelić. Predavanja su održali: dr. sc. Krešimir Regan na temu „Kastrum Dubica“, dr. sc. Branimir Brgles „Utvrde i posjedi između Kupe i Une u svjetlu arhivskih vrela s početka 15. stoljeća“, doc. dr. sc. fra Danijel Patafta „Redovništvo na pordručju središnje Hrvatske do Mohačke bitke – procvat i propadanja“ te na kraju Goran Dejavnović, mag. hist. na temu „Indetitet Zrinskih u kontekstu predziđa kršćanstva“.
Znanstveni skup zaključen je misnim slavljem u župnoj crkvi Presvetog Trojstva koje je predvodio generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić u zajedništvu s fra Danijelom Pataftom i domaćim župnikom preč. Željkom Jurkovićem.
Na početku mons. Cvitkušić pozdravio je sve okupljene, a posebno predavače, zahvalivši im na uloženom trudu da se ovaj skup ostvari. U prigodnoj propovijedi istaknuo je da nam je kršćanska dužnost voljeti svoj narod i domovinu Hrvatsku, a za što imamo potvrdu iz sv. Pisma. Isus je tugovao i plakao nad svojim narodom koji ga nije prihvatio kao svojega Spasitelja, a apostol Pavao je razočaran što njegov židovski narod ne prihvaća Isusovo Evanđelje. On bi htio biti ‘proklet’, odvojen od Krista, za sunarodnjake svoje po tijelu. Taj pretjeran izraz ‘proklet’ pokazuje koliko je Pavao ljubio svoj narod.
Prema propovjednikovim riječima hrvatski ban i biskup Petar Berislavić volio je i ljubio svoj hrvatski narod i hrvatsku grudu kada je godine 1513. preuzeo bansku dužnost te je odmah ustao protiv turskih osvajača koji su porobljavali stanovništvo između Une i Kupe. Kod Dubice je odbio napad brojnih Turaka tako da ljetopisi navode ‘što Turaka ne izgine na bojnom polju, to pozoba Sava i Una’. Tada je papa Lav X. ustvrdio da je Hrvatska ‘predziđe kršćanstva.
Na kraju propovjednik je zaključio kako se hrvatski čovjek ne samo u vrijeme bana Berislavića već kroz cijelu svoju mukotrpnu povijest do današnjih dana borio za svoju pravicu i slobodu. Zahvaljujući mnogim znanim i neznanim hrvatskim velikanima izborili smo slobodu! Naši nas hrvatski velikani srca i uma zadužuju da se nastavimo boriti za istinu, pravdu i dostojanstvo hrvatskog čovjeka. Učimo se od njih hrabrosti u borbi za istinu i pravdu i molimo se za njih da im Gospodin udijeli vječnu nagradu.
