Zbornik radova „Pogled u prošlost – 920 godina povijesti Otoka Ivanića“ predstavljen je u četvrtak, 29. siječnja 2026. godine, u Pučkom otvorenom učilištu Ivanić-Grad. Knjiga donosi dvanaest znanstvenih radova koji obrađuju povijest ivanićkoga kraja – od srednjega vijeka do suvremenih razdoblja.

Zbornik su predstavili sisački biskup Vlado Košić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Kloštar Ivaniću Božidar Balenović i povjesničar dr. sc. Zdravko Dizdar, a program je moderirao povjerenik za hrvatski martirologij Sisačke biskupije Mile Marinčić. Okupljene su na početku pozdravili zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš te načelnica Općine Kloštar Ivanić Jasenka Haleuš. Predstavljanju su nazočili i domaći župnik Branko Koretić, župnik iz Posavskih Brega Dražan Mirčić te župni vikar iz Kloštra fra Marin Grbešić.

Govoreći o knjizi, nakladnik Božidar Balenović podsjetio je kako je riječ o radovima s istoimenoga znanstvenog skupa održanog 2013. godine u Kloštru Ivaniću, koje je Ogranak Matice hrvatske u tom mjestu preuzeo i, uz potporu Zagrebačke županije, Grada Ivanić-Grada te općina Kloštar Ivanić i Križ, doveo do objavljivanja. Pritom je naglasio da radovi u zborniku cjelovito obrađuju povijest ovoga kraja znanstvenim, dokumentiranim i provjerljivim pristupom. Donoseći prikaz pojedinih radova, pojasnio je kako oni obrađuju teme vezane uz povijest Crkve na tom području, proštenište Gospe Ivanićke, samostan u Marči, obrambene zahvate ivanićke kapetanije, demografske prilike u 17. stoljeću te društveno-političke okolnosti između dvaju svjetskih ratova, kao i teme iz novije povijesti, Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata.

Središnji dio predstavljanja, kao i samoga zbornika, kako je istaknuo moderator Mile Marinčić, posvećen je radu dr. sc. Zdravka Dizdara o žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća na području Ivanić-Grada i okolnih župa.

Osvrćući se na svoje istraživanje, povjesničar Dizdar naglasio je da ga je temeljio na kronološkom praćenju događaja, oslanjajući se na arhivsku građu, dostupne dokumente te osobito na podatke iz župnih knjiga, koje su se pokazale kao iznimno vrijedan, a često i jedini pouzdan izvor o stradalima. Istaknuo je kako su desetljećima sustavno istraživane i objavljivane ponajprije žrtve i stradanja jedne strane, dok su zločini i stradanja počinjeni nakon završetka rata uglavnom prešućivani ili opravdavani, zbog čega cjelovita slika događaja nije bila dostupna javnosti.

Dizdar je upozorio da su poratna stradanja Hrvata od partizanske ruke bila masovna te da su se često odvijala bez ikakvih sudskih postupaka, uz dugotrajnu represiju nad obiteljima stradalih. Naglasio je da je cilj njegova rada bio, koliko je god moguće, poimenično utvrditi identitet svih žrtava i stradalnika, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost, kako bi im se odalo dužno poštovanje i osigurao trajan spomen. Zaključio je da je riječ o zahtjevnom i još uvijek nedovršenom poslu jer dio arhivske građe i danas ostaje nedostupan, no istaknuo je kako je objavljeni popis žrtava važan korak prema istini i povijesnoj odgovornosti.

U svojem obraćanju biskup Vlado Košić čestitao je urednicima i svima uključenima u nastanak izdanja, naglasivši važnost sustavnog istraživanja i objavljivanja činjenica, osobito ondje gdje su, kako je rekao, godinama postojali strah i šutnja. Ocijenio je da Dizdarov rad o žrtvama Drugoga svjetskog rata zaslužuje daljnju razradu i istraživanje te poručio da svaka žrtva ima pravo na dostojanstvo i trajni spomen, bez obzira na povijesne okolnosti i podjele. Upozorio je i na to da je strah od istine i danas prisutan te da mnogi svjedoci ni danas ne smiju ili ne žele govoriti.

Biskup je naveo i primjer ivanić-gradskog župnika dr. Ivana Šimunovića, koji je bio žrtva komunističke vlasti te je, premda mu nije predočen nikakav dokaz krivnje, osuđen na smrt i strijeljan – i to prije samog suđenja. Dodatni čin poniženja bila je činjenica da je pokopan na stazi groblja, kako bi ljudi po njegovu grobu gazili prolazeći grobljem.

Na kraju, govoreći o kulturi sjećanja, biskup je naglasio da svaka žrtva ima pravo na dostojanstvo i grob, bez obzira na povijesne okolnosti i podjele, istaknuvši da se time ne rehabilitiraju ideologije, nego se poštuje temeljno ljudsko i kršćansko dostojanstvo. Zaključio je da je istinu potrebno istraživati, izgovarati i objavljivati, jer je ona preduvjet ozdravljenja društva i pomirenja s prošlošću.

Predstavljanje su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Kloštar Ivaniću, Župa sv. Petra apostola u Ivanić-Gradu i Povjerenstvo za hrvatski martirologij Sisačke biskupije.