Blagdan svog zaštitnika bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, svečano je u nedjelju 12. veljače proslavila je župa Kutinska Slatina. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu s domaćim župnikom o. Andrzejom Woskom, kutinskim dekanom Ivanom Benkovićem i župnim vikarom iz Kutine Rafaelom Mlinarom.

U homiliji biskup je poručio kako danas želimo u svjetlu Božje Riječi razmišljati o našem svetom Blaženiku i poput njega od Gospodina učiti kako nam valja živjeti i djelovati. „Mudri Sirah u prvom čitanju (Sir 15, 15-20) kaže: Ako hoćeš, možeš držati zapovijedi, u tvojoj je moći da budeš vjeran. On je preda te stavio vatru i vodu: za čim hoćeš pruži ruku svoju. Pred čovjekom je i život i smrt: što on više voli to će mu se dati. Ovo su istinite ali teške riječi za svakog čovjeka. Istinite jer je doista u slobodnoj volji svakome dano da izabere što će slijediti, tako da izgleda da je lako držati Božje zapovijedi. Samo treba htjeti! S druge strane to je veoma teško u okolnostima u kojima čovjek živi, gdje je sve protiv toga da se štuje i sluša Boga, gdje neprestano na nas navaljuju razni izazovi i ponude koje nas žele udaljiti od Boga. Ipak, treba imati na umu da je to izbor između života i smrti. Naime, tko bira Boga, taj bira života, a tko bira smrt, taj bira svoju propast“.

U nastavku biskup je poručio kako je naš blaženi Alojzije kao zagrebački je nadbiskup bio svjestan ozbiljnosti vremena u kojem je živio. „Postao je nadbiskup koadjutor 1934., a 1937. god. bio je nadbiskup, sa svega 39 godina života. Upravo su se tada podizale tri zlokobne ideologije koje su željele uništiti čovjeka jer su se odrekle Boga. Bile su to: nacizam, fašizam i komunizam. Nadbiskup je bio svjestan opasnosti te je puno govorio i poučavao narod želeći osobito mlade pripremiti na to da se odupru tim zavodnicima koji su doista prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata posijali puno zla u svijetu. Najprije pobili su milijune nevinih ljudi, a onda i otrovali duše u uvjerenju da nema Boga i da valja živjeti bez Boga. Čovjek se međutim može ostvariti kao sretno biće jedino s Bogom. I to je znao i toliko puta i sam osjetio zagrebački nadbiskup te je to i propovijedao.  Ali ne samo da je nadbiskup Stepinac u toj poplavi tame i zla jasno propovijedao i tako učio ljude što je svjetlost, nego je tu svjetlost – Krista i donosio ljudima svojim djelima“.

Progovorivši o pročitanom Evanđelju po Mateju u kojem Isus govori svojim učenicima „Uistinu kažem vam: ne bude li pravednost vaša veća od pravednosti pismoznanaca i farizeja, ne, nećete ući u kraljevstvo nebesko“, biskup je rekao kako u ovom odlomku Gospodin Isus nastupa kao vrhovni učitelj. On je iznad Zakona – Tore, on uči kao onaj koji ima vlast. „Gospodin ovu svoju pouku gradi na suprotstavljanju onome što je bilo rečeno starima i onome što on kaže: Čuli ste da je rečeno starima: Ne ubij!.. A ja vam kažem… Naš je dragi Blaženik mnogo puta propovijedao protiv ubijanja i progona što je zadesilo mnoge ljude u vrijeme rata. To je argumentirao time što je Bog sve ljude stvorio s jednakim dostojanstvom. Tako on jednom kaže da svaki čovjek, bio on uglađeni Europejac, crni Afrikanac ili Rom ima isto pravo govoriti Bogu: Oče naš! Bio je zgrožen rasnim zakonima i progonom pojedine rase. Protiv toga je grmio i zato je osudio i rušenje zagrebačke sinagoge i postojanje logora u Jasenovcu. No, ne samo ubijanje nego i sama mržnja i nazivanje bližnjega pogrdnim imenima, kaže Isus, zaslužuje kaznu jer svaki čovjek ima pravo na dobar glas i na poštovanje“.

Biskup je podsjetio i na kardinalove riječi o svojoj osudi od 4. prosinca 1959. godine, dva mjeseca prije smrti kada se osjećao slab i nemoćan, ali ga je jedino Gospodin krijepio da izdrži sve napade i nepravde. Zatim je podsjetio i kako Crkva uz crveno mučeništvo priznaje i tzv. bijelo mučeništvo, jer nije samo tjelesno mučenje uzrok smrti mučenika nego to može biti i psihičko mučenje, nijekanje istine i nepravedni postupak. „A za bl. Alojzija je dokazano također i da je i tjelesno ubijan, naime, po analizi ostataka poslije smrti u kojima se pronašla ogromna količina raznih otrovnih supstanci koje su višestruko nadilazile normalne granice.  Molimo dragog Blaženika našeg biskupa i kardinala mučenika Alojzija da zagovara svoj dragi hrvatski narod koji danas nije u stanju rata u kojem je bio kad je on bio na čelu Katoličke Crkve u našem narodu, ali koji vodi borbu s mnogim ideologijama, s krivovjernim i posve praznovjernim čovjeka nedostojnim idejama koje zavode mnoge a osobito mlade ljude.  Molimo bl. Alojzija i za mir u Europi i u svijetu. Posebno ga molimo da zagovara da u Ukrajini zavlada mir, gdje rat prijeti svjetskim sukobom i velikim patnjama za sav ljudski rod“, zaključio je biskup.  

Na kraju mise biskupu i svima koji su se uključili u pripremu ovog slavlja, a posebno Zajednici „EHO“ koja je predvodila trodnevnu duhovnu obnovu zahvalio je župnik Wosko.