U godini za Sisačku biskupiju proglašenoj hrvatskim mučenicama danas je pohodom biskupa Vlade Košića mjesto odavanja počasti bila Kutina. Vjernici Župe BDM Snježne uz poziv župnika kanonika Dragutina Papića prije zvona na poldanju misu okupili su se uz pročelje zgrade Župnog ureda. Od danas biskupovim blagoslovom tu stoji spomen ploča Želimiru Liki (Vinkovci 1914. – Zagreb 1948.), u vrijeme Drugog svjetskog rata kapelanu tada velike kutinske župe. Pjesmom Župnog Mješovitog pjevačkog zbora „Dr. Gustav Baron“ potom je krenula procesija prema crkvi. U njoj je pred brojnim vjernicima biskup Vlado Košić u homiliji podsjetio posebno na 45 smrtno stradalih, ili u montiranim sudskim procesima osuđenim strijeljanjem svećenicima poslije 8. svibnja 1945. godine, dakle u mirnodopsko vrijeme. Među njima lik Želimira Like u mnogočemu ulazi u red posebno nesretnih sudbina u teškim ratnim i okolnostima poraća Drugog svjetskog rata. Tom prigodom biskup je citirao istraživanja kanonika Zagrebačke nadbiskupije i povjesničara dr. sc. Stjepana Kožula: „Želimir Liko (1914.-1948.), rodom iz Vinkovaca, u Kutini je bio kapelan, vojni dušobrižnik i upravitelj župske ispostave Mikleuška, gdje je štitio pravoslavne. Uspio je 1945. prijeći granicu, ali se nije osjećao krivim, pa se je vratio 1948. godine. Uhićen je, osuđen i smaknut 27. kolovoza 1948., u skupini od 40 na smrti osuđenih. Njegovi bivši župljani bili su spremni svjedočiti za njega, da ih je zaštitio u vrijeme rata, ali niša nije koristilo.“ U komunističkoj literaturi, što je očekivano, optužuje ga se da je u ratu bio njemački špijun i da se s križarima vratio da bi organizirao rušenje SFRJ. To samo znači da nije počinio nikakav zločin pa su mu morali „nešto“ pripisati i osuditi ga. No, povijest koju su pisali pobjednici nikad nije objektivna. Za nas je dovoljno to da je Želimir Liko bio svećenik, da je činio dobro, da je na sudu bez svjedoka obrane i bez prave krivice osuđen i ubijen.“ Svećenik Liko ubijen je u 34. godini života bez prava ne samo na vlastitu obranu, već i onih kojima je činio dobro. O tome postoji i danas sačuvano pismo s potpisom žitelja Mikleuške, a koje se nije ni našlo kao dokument u procesu montiranog suđenja. Među sudionicima spomena u kutinskoj crkvi danas je bio 79-godišnji Janoš Liko, rođak poginulog svećenika. On je svojevremeno poduzeo postupak rehabilitacije pa je Želimir Liko u Mađarskoj dobio status viteza kulture, koji se dodjeljuje 22. siječnja uz dan objave mađarske državne himne 1823. godine. Nećak Janoš kopiju s obrazloženjem darovao je kutinskom Župnom uredu, gdje je Želimir Liko djelovao u osobito teškim ratnim uvjetima.
Biskupova homilija u cijelosti
D.P.
Snimila: Vesna Košak
