U crkvi sv. Katarine u Samarici obilježen je Dan vlč. Josipa Đurkovečkoga. Tradicija je to uz 18. ožujka 1832. godine, dan njegove smrti. Nakon pozdrava mjesnog župnika Krune Brunovića misno slavlje predvodio je preč. Anđelko Košćak, rektor Bogoslovnog sjemeništa Zagrebu. Josip Đurkovečki (Sv. Ivan Zelina 1766.- Samarica 1832.) u 35 godina župnikovanja u sjeverno moslavačkom selu Samarici ostavio je dubok duhovni trag, a s više djela utjecao je na afirmaciju narodnoga hrvatskoga jezika.
Među njima je Gramatika ili Jezičnyca horvatsko-slovinska za hasen slovnica za potreboču ostaleh stransloga jezika narodov, objavljena u Pešti 1826. godine. Kako bilježi pretisak Samaričkog godišnjaka iz Ljeta gospodnjega 1832, dolaskom u Samaricu (1797.) osjetio je da je polaznicima škole za krajišne časnike potrebna gramatika kojom bi lakše savladali jezične nedoumice. Doslovce stoji: Jezičnicu sam, dakle, namijenio strancima Nijemcima da nauče „horvatski“, a „Horvatima“ da nauče njemački jezik . Isto tako, želio sam očistiti jezik od tuiđica i zalagao se sam se za njegovo obogaćivanje leksičkim blagom iz domaće baštine. Na tu apsolutnu vrijednost djela mjesnog župnika izvrsnim dramskom izvedbom njegova života poslije misnog slavlja ukazali su: bogoslov Goran Bužak i sjemeništarac Luka Erdec te kao narator bogoslov Ljubiša Krmar.Dojmljivim je bilo i predstavljanje knjige (zapravo triju) na istu temu Nedjeljnja blagdanska razmatranja autorice Marije Kovačević iz Vukovora uz djelovanje Dopisne teologije pok. Franje Fučaka. Osobna obiteljska, ali i žrtva vukovarske tragedije vjerom promišljanjem svetosti dobra učvrstila je u njoj snažan oprost pomirenja, a koje se u svakodnevnici češće osjeća i nemogućim. Uz autoricu knjigu su predstavili fra Ivica Jagodić. župnik Župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru i dr. Mario Essert, profesor na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Koncelebracijom u misnom slavlju sudjelovao je i p. Mariano Passerini iz kutinske Družbe Sinova Bezgrješne. Poslijemisno okupljanje za koje se domaćinski pobrinuo Mato Tonković, načelnik Općine Berek proteklo je u znaku spomena na 150. obljetnicu rođenja brata Ivana Bonifacija Pavletića (Zbjegovača 1864. – Rim 1897.) iz južnog dijela Moslavine (danas Sisačka biskupija i SMŽ), a u vrijeme Bonifacijeva života u sastavu Bjelovarke županije. Za skromnog postolara i redovnika koji je preminuo na glasu svetosti u tijeku je pripremni postupak za proglašenje blaženim. Susretu u Samarici u promicanju za taj čin osobito zaslužna nazočila je i č. Mirjam Kuštreba. S agilnom prosvjetnom djelatnicom Katicom Šarlija i predsjednicom Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika Bjelovar Sanja Sabljak za početak svibnja dogovoren je stručni izlet, Bonifacijevom rodnom zavičaju. Tom prigodom bit će predstavljeno ponovljeno izdanje pjesama (povjestica) Kraljica Hrvata Velimira Deželića st. (1874. 1941.), književnika, upravitelja NSK u Zagrebu, suosnivača Braće Hrvatskog Zmaja i Matice hrvatske. Knjigu objavljuje HKD sv. Jeronim (Deželić je bio dugogodišnji potpredsjednik). U njoj je opjevao najslavnija marijanska svetišta Hrvatske. Kutina ima jedno od najljepših – crkvu Majke Božje Snježne, a u kojoj je 25. lipnja 1864. godine kršten i Ivan Pavletić. Urednik izdanja je prof. dr. sc. Alojz Jembrih (inače autor i Pogovora Jezichnice samaričkog župnika Josipa Đurkovečkog). Autorica opširnog eseja o Deželiću je dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica HAZU. Pisac biografije Velimira Deželića (porijeklo obitelji je Ivanić Grad u Moslavini) je njegov unuk, dugogodišnji veleposlanik u Slovačkoj prof. dr. sc. Gjuro Deželić.
D. P.
Foto: s. Mirjam Kuštreba
