16. lis 2011.

SISAK– U pastoralnoj dvorani katedralne župe Sv. Križa u Sisku, održan je 17. listopada 2011. god. susret voditeljice Ureda za  promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije s voditeljima rasprava koje su se održavale ususret Petom hrvatskom socijalnom tjednu u župama Sisačke biskupije. Rasprave su se održavale tijekom lipnja, srpnja i rujna s ciljem upoznavanja vjernika sa socijalnim naukom Crkve i samim hrvatskim socijalnim tjednima. Rasprave su se provele u 13 župa, a za tu je svrhu animirano 20 vjernika laika iz različitih dijelova Sisačke biskupije. Voditeljica Ureda, gđica Valentina Kanić, prezentirala je prisutnim suradnicima analizu pristiglih zapisnika s provedenih rasprava o temama Socijalni nauk Crkve, Obitelj i rad te Odgoj za rad i poduzetništvo.

Prema zapisnicima, najvažniji cilj je postignut – da ljudi saznaju što je socijalni nauk Crkve. Vjernici podržavaju socijalni angažman Crkve u svim sferama, a osobito ističu važnost upozoravanja na političke, društvene i gospodarske nepravde. Tu glas istaknutih predstavnika Crkve treba biti jači, unatoč tome što se Crkvi prigovara da se i previše upliće u politiku. No, i sami vjernici trebaju biti glasniji u borbi za svoja prava i trebaju biti glasniji u društvu – i da više promiču kršćanske vrijednosti i da upozoravaju na „grijehe struktura“. Ipak, da bi do toga došlo, treba vjernike više podučavati o demokratskim pravima, a i dužnostima. U tome mogu pomoći ovakvi susreti, zastupljenost socijalnih tema u homilijama i katehezama te proučavanje biblijskih tekstova koji naglašavaju socijalnu dimenziju vjerničkog života. Vjernici su izrazili potrebu za više slobode govora u Crkvi, uvažavanja njihovog mišljenja i ideja koje predlažu. Samo vjerničko djelovanje je zahvaćeno individualizmom i nedostatkom osobne odgovornosti. Javno, pak, djelovanje Crkve trebalo bi biti više prisutno i zastupljeno u medijima, odlikovati se kvalitetom programa, prakticiranjem izrade dugoročnih projekata, uključivanjem većeg broja vjernika te proširivanjem pastoralnih aktivnosti prilagođenijim potrebama današnjeg čovjeka. Potrebno je osnivati katolička društva različitih profesija na biskupijskim razinama kako bi takvi vjernici mogli više djelovati u skladu s kršćanskim vrijednostima.

 

Kroz rasprave su se, neplanirano, značajno provukle tema mladi i tema mediji. Glede mladih smatra se da se Crkva treba dodatno angažirati ponudom programa poput ljetnih škola, socijalnih, karitativnih i ekoloških skupina. Sami mladi su jako dobrima ocijenili Nacionalne susrete mladih i sudjelovanje katoličkih kulturnih i športskih skupina u lokalnim događanjima. Mladima treba omogućiti obrazovanje, upućivati ih na stipendije i uzimanje kredita za školovanje te ih usmjeravati za odabir zanimanja. Govoreći o temi medija, zaključak je da su oni dobrim dijelom postali odgajatelji djece i mladih. Kroz njih se nameću liberalni stavovi, nedostatak požrtvovnosti kao model ponašanja, nasilje i sloboda seksualnog ponašanja te načini odijevanja. Mediji često promoviraju negativan stav o Crkvi ili ne prenose kršćanski stav o određenim društvenim pojavnostima. Zato glas vjernika i prisutnost Crkve u medijima treba biti prisutnija i jača, a i sami katolički mediji trebaju voditi računa o kvaliteti, prilagođenosti sadržaja i forme poruke adresatima te u sadržajima promicati i aktualizirati socijalni govor Crkve.

Glede poduzetništva vjernici ističu probleme nekvalitetnih zakona, nemogućnosti naplate dospjelih potraživanja, zahtjevne administracije te prisutne korupcije i mita. Pošteni poduzetnik je osoba koja poštuje zakone, isplaćuje redovito plaće, brine o slobodnim danima zaposlenika i njegovom odnosu prema obitelji. Spomenulo se i društveno odgovorno poduzetništvo – poduzetnici bi trebali sudjelovati osobno i materijalno u lokalnim događanjima bilo koje vrste, zapošljavanjem ljudi iz svog kraja, te štednjom energije i brizi za okoliš. Uz odgoj za poduzetništvo spomenulo se obiteljsko poduzetništvo koje je dobar primjer gdje se zapravo najbolje nauči vještinama poduzetništva.

Najznačajnija tema, ona koja je privukla najviše pozornosti, jest tema obitelji – kroz govor o  odnosu prema radu u obitelji te obiteljskim odgojnim vrijednostima. Obitelji su danas izložene velikim izazovima. Jedan od najvećih problema je nekvalitetna komunikacija među članovima obitelji, a upravo se nju vidi kao najsigurniji način da se obitelji održe i djeca pravilno odgoje. Drugi najveći problem je nedostatak vremena koji opet rađa mnogim drugim problemima –  kupovanja stvari koje dijete poželi, obavljanja poslova umjesto same djece, prepuštenosti djeteta drugim odgajateljima i sl. Zaključak je da se djecu treba više uključivati u raspored kućnih poslova, ne popuštati pred mnogobrojnim dječjim zahtjevima, napredak uvijek pohvaliti, a loše ponašanje ispravljati. Sudionici su primijetili da su djeca često previše aktivna u izvanškolskim aktivnostima, zbog čega su često ujutro umorna, a zbog takvog se rasporeda i teško nađe mjesta za župnu katehezu. Na taj se način upravo oblikuje odgoj za uspjeh, a bez duhovnih vrednota. Podržava se ideja nastave u jednom turnusu uz pružanje odgojnih sadržaja u vremenu dnevnog boravka – bilo u školi, bilo u župi.  U svakom slučaju, obitelji trebaju postati ciljana skupina pastorala i moglo bi se reći da se treba odgajati same obitelji. Zato se predlaže hitno organiziranje obiteljskih zajednica u župama i širenje programa obiteljskog pastorala (savjetovališta, obiteljskih druženja, duhovnih vježbi i dr.).

Tokom susreta voditelji su međusobno izmijenili iskustvo s rasprava. Zajednički je zaključak bio da su rasprave dobro prihvaćene i da je većina vjernika zainteresirana za nastavak održavanja takvih susreta. U nekim su župama sudjelovali i mladi i to aktivno se uključujući u rasprave, što su sudionici vrednovali vrlo pozitivno i podržali prijedlog da se tokom godine organizira poseban susret za mlade koji će aktualizirati socijalni nauk Crkve na njima bliži način. Jednako tako, suradnici Ureda će se nastaviti nalaziti na tematskim susretima te održavati rasprave o društvenim temama u svojim župama.

Valentina Kanić,

voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije

Pin It on Pinterest