U organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije u sjedištu HBK u Zagrebu u petak, 21. listopada započeo je s radom V. hrvatski socijalni tjedan s temom „Kultura rada u Hrvatskoj”.
Otvorenju su, između ostalih, nazočili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK osječko-đakovački nadbiskup Marin Srakić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, sisački biskup Vlado Košić, porečko-pulski biskup Ivan Milovan, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, križevački vladika Nikola Kekić, križevačko-bjelovarski biskup Vjekoslav Huzjak, narodna zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir i potpredsjednik Vlade RH Domagoj Milošević, kao i potpredsjednik Socijalnih tjedana Francuske Bernard Chenevez, te  gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Na skupu sudjeluje 250 predstavnika iz cijele Hrvatske.

U pozdravnom govoru kardinal Bozanić je, izražavajući dobrodošlicu u Zagrebu, istaknuo kako je činjenica što se kršćani okupljaju kako bi zajedno razmišljali o društvu, noseći u srcu egzistencijalna pitanja današnjeg čovjeka i kriterije socijalnoga nauka Crkve, znak svjesnog i odgovornog sudjelovanja kršćana u životu ‘zemaljskoga grada’, rekao je kardinal. 
Podsjetio je kako je upravo socijalni nauk Crkve izričaj Božje istine koju je Crkva pozvana s ljubavlju ponuditi svakome čovjeku. Kršćani su primili dar vjere, primili su doktrinarnu, moralnu i socijalnu baštinu te su pozvani proširiti ih u svojoj sredini svjedočanstvom života, i to u skladu s primljenom vjerom i hrabrim govorom koji će imati i socijalne posljedice. To je služba kršćana u svijetu, to je služba na dobro svih ljudi, podsjetio je kardinal, te istaknuo da kao vjernici, prosvijetljeni socijalnim naukom Crkve, znamo da nam Krist nije došao reći kako se treba odvijati čovjekov posao, On je došao rasvijetliti ljudski rad; Krist nam nije došao reći što treba raditi poduzetnik, već je došao rasvijetliti gospodarsku stvarnost, kako bi svatko iznutra otkrio smisao i puninu svoga poziva. Kada je zamagljen pogled na Boga, čovjek se počinje zavaravati da sve može svojim snagama i na taj se način osiromašuje društveni život, jer se oslabljuje svjetlost istine i snaga ljubavi. Zamagljen pogled na Boga rezultira degradacijom svrhe ljudskoga rada. Rad nije svrha samome sebi i ne smije biti prepušten na milost i nemilost samo interesâ ili profitâ. Kada je zamagljen pogled na Boga, zamagljen je pogled i na čovjeka koji biva degradiran na svim područjima. Isto se događa i na području rada. Čovjek u tom slučaju više nije subjekt i nositelj svake djelatnosti već puko sredstvo u lancu proizvodnje kojom vlada samo profit i učinkovitost. Stoga je potrebno stalno i jasno isticati čovjekovo dostojanstvo i njegov primat nad radom i profitom, rekao je kardinal. 
Predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić se u svom govoru osvrnuo na povijest razvoja socijalne misli te podsjetio kako se i u Hrvatskoj katolička socijalna misao razvija paralelno s razvojem iste u Europi. God. 1900. imamo u Zagrebu prvi katolički sastanak na kojem raspravlja i o socijalnim pitanjima. No, Drugi svjetski rat i uspostavljanje totalitarne države prekidaju organiziranost Crkve pod socijalnim vidom. Međutim socijalna misao u Crkvi ne zamire. Posebno počinje bujati nakon demokratskih promjena. Osnivaju se katedre socijalnih nauka, vode se socio-religiozna istraživanja, a i većina izjava Komisije Iuistitia et pax ima bitno socijalnu narav, rekao je nadbiskup Srakić.
Socijalna misao u Hrvatskoj nije toliko siromašna, koliko je neotkrivena. Stoga smatram važnim ovo okupljanje širokog kruga ljudi koji iz raznih perspektiva mogu iznijeti na vidjelo stanje rada u Hrvatskoj, ali i naznačiti kako to stanje razvijati u jednu kulturu rada primjerenoj trajnoj istini čovjeku ali i vremenu u kojem živimo, rekao je nadbiskup Srakić te izrazio nadu da će se socijalni tjedni nastaviti bilo u jednogodišnjem ili dvogodišnjem intervalu.

Predsjednik Programskog odbora Hrvatskog socijalnog tjedna biskup Vlado Košić je istaknuo kako je ovaj socijalni tjedan na tragu onoga što je u Hrvatskoj postojalo od 1932. do 1940. godine. Unatoč tome što je prošla 71 godina, uza sve promjene postoji jedan kontinuitet, a to je osjetljivost hrvatskih katolika i ukupnost hrvatskog društva za socijalna pitanja. Tu osjetljivost želimo gajiti i produbljivati. Upravo je danas vrijeme kada se ta pitanja osobito intenzivno postavljaju i dramatično proživljavaju. Socijalni tjedni u Europi pa i kod nas javljali su se kao ustanove u kojima se najbolje očitovala suradnja vjernika laika svećenika i biskupa. Suradnja je zasnovana na opredjeljenju za zajedničko dobro Crkve i naroda, na uzajamnom povjerenju i poštovanju službi i kompetencija, rekao je biskup Košić.
Osvrćući se na pripreme, istaknuo je kako se imao prilike uvjeriti da Crkva u Hrvatskoj ali i hrvatsko društvo imaju dobro osnovu za razvoj. Laici i svećenici zajedno su prionuli radu na organizaciji skupa koji će progovoriti o kulturi rada u Hrvatskoj i na najbolji način prezentirati tu kulturu radeći kompetentno uz maksimalno uvažavanje sugestija i drukčijih mišljenja koje nisu doživljavane kao napadi na nekoga, već kao težnja za što boljim promišljanjem teme. Osjećaj za zajedničko dobro i uzajamno poštovanje vodilja je rada. Već što stotinjak Hrvata može raditi na nekom projektu rukovodeći se načelom zajedničkog dobra, dobar je rezultat V. socijalnog tjedna. No, to je bila samo priprema, vjerujem da će ukupan rad to i potvrditi. To daje realnu nadu, ne samo rasta zajedništva u Crkvi, nego i mogućnosti razvoja Hrvatske, rekao je biskup Košić.
Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK Gordan Črpić istaknuo je kako je začudno koliko je puno ljudi željelo promišljati o tematici socijalnog tjedna. 
Laici prepoznaju svoj poziv na djelovanje u Crkvi i društvu. Na to ubuduće treba još više sudjelovati, računati i razvijati, rekao je te izrazio radost što je odabrana ova tema, jer odnos prema radu jedna je od bitnih sastavnica kršćanske kulture. Promišljati pak o radu u Hrvatskoj danas okupljajući ovako širok krug ljudi koji na tu temu ima što reći u bitnome znači promišljati o razvoju Hrvatske s onu stranu ideoloških strujanja koja obično nude laka rješenja polazeći od željenog, a ne realnog stanja, rekao je Črpić. 

U ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu okupljenima se obratio prodekan Slavko Slišković. On je podsjetio kako u Statutu KBF stoje ciljevi: interkulturalizacija kršćanstva i promicanje dijaloga sa svijetom i kulturom kroz različitom djelatnosti od kojih posebno ističe znanstveno istraživanje, kongrese i druge znanstvene skupove pozivajući sve članove akademske zajednice na aktivno sudjelovanje prema svojim mogućnostima i sposobnostima. U ovom socijalnom tjednu nalazimo na jednom mjestu spojene iznesene ciljeve s mogućnostima njihove realizacije, rekao je Slišković te napomenuo kako ne iznenađuje da se među članovima programskog i organizacijskog odbora, predavačima i sudionicima nalaze kako profesori, tako i brojne osobe koje su znanje iz socijalnoga nauka Crkve stekle posredstvom ovog učilišta. 
Naglasio je kako je taj događaj važan pokazatelj da naša Crkva zna pratiti društvena gibanja i posvećivati im dostojnu pozornost.
Tijekom otvorenja Socijalnog tjedna, sudionicima se obratio i potpredsjednik Socijalnih tjedana Francuske Bernard Chenevez. Podsjetio je na početke Socijalnih tjedana Francuske te na njihov današnji značaj kada se promišlja o ekonomskim, politički, kulturnim, znanstvenim i tehnološkim promjenama. Istaknuo je kako će ovogodišnja tema biti „Budućnost demokratskih načela”.
Ako je potreban dokaz da postojimo u francuskom društvu evo ga, glavni kandidati za predsjedničke izbore 2012. doći će i reći što misle o toj temi, rekao je, te nastavio „mi smatramo da kršćani, a mi smo upravo to, imaju što kazati promjenama koje pogađaju naše društvo. Mi to činimo u ime načela koja traže da se poštuje dostojanstvo svake žene i muškarca. Uvjereni smo i da dinamizam vaše zemlje predstavlja pozitivan doprinos za staru Europu.” (IKA)