Četiri dana iza blagdana sv. Martina, nebeskoga zaštitnika grada u zapadnoj Mađarskoj u kojem živi i značajan broj gradišćanskih Hrvata i u kojem osobito štuju biskupa mučenika sisačkoga iz vremena Rimskoga Carstva sv. Kvirina, u pohode povijesnom Szombathelyju krenulo je stotinjak hodočasnika sisačke župe sv. Kvirina i članova Ogranka „Hrvatskoga domobrana“. Ovaj svetac rimokatoličke Crkve stolovao je u rimskoj Sisciji, a za progona kršćana od strane podanika cara Dioklecijana i podcara Galerija sklonio se izvan središta provincije Panonije Savijae. Ubrzo je, međutim, uhićen i odveden u Sabarij, današnji Sambotel. Ondje ga je namjesnik Amnecij pokušao nagovoriti da se odrekne svoje kršćanske vjere, ali je to odlučno odbio. Osuđen je biskup Kvirin na smrt, o vrat mu je zavezan mlinski kamen i s mosta je bačen u rijeku Sibaris.
Najvećem broju Siščana, osobito vjernika, poznatu priču o počecima kršćanstva i martirologiju njegova svećenstva tako je druge subote studenoga – tko zna po koji puta ponovio – upravitelj župe sv. Kvirina i ekonom Sisačke biskupije mons. Zdravko Novak. Podsjetio je pri tome da je mučenik i svetac Katoličke crkve nebeski zaštitnik Siska, Sisačke biskupije, Krka i Krčke biskupije. Onim mlađim Siščanima bilo je vrlo zanimljivo doznati da je kod sjevernih bedema grada Siscije, nadomak današnje prve zgrade solidarnosti, 1653. podignuta drvena, a potom i zidana kapela posvećena sv. Kvirinu. Na žalost, 1974. grobljanska je crkvica srušena. Na dan 4. lipnja, kada je Kvirin mučenički umro u Sombatelu, osnovana je 1993. nova sisačka župa sv. Kvirina, dok je nepunu godinu kasnije Gradsko vijeće taj nadnevak proglasilo Danom grada pod zaštitom biskupa Kvirina. U najsjevernijoj gradskoj četvrti Zelenoga Brijega vizionar-graditelj i prvi župnik vlč. Ivan Hren počeo je gradnju buduće Kvirinove bazilike koja je proglašena za lanjske obilježbe gradskoga blagdana Siska. I baš tragom svetoga Kvirina, čije su relikvije za provale Huna kršćani preko Zadra i Barija prenijeli u katakombe rimske crkve sv. Sebastijana, a 1140. u crkvu Majke Božje preko Tibera, sisački su hodočasnici – među njima i 93-godišnji domobran iz II. svjetskoga rata Josip Sović – prevalili oko 400 kilometara.
Pred velebnom bazilikom, u čijim se vitrinama nalaze i relikvije sv. Kvirina, dočekao ih je župnik vlč. Peter Čanji, rođeni Budimpeštanin, nakon čega je njegov sisački kolega uz pjesmu svih hodočasnika mons. Novak predvodio misno slavlje. Pod vodstvom dr. Andrasza Handlara, člana komisije Gradskoga vijeća za obilježbu obljetnice sv. Martina, članovi tamošnje župne zajednice, u kojoj se našao i bivši Zrenjaninac na službi u mađarskoja policiji g. Karolji, ponudili su prijatelje iz Hrvatske čajem i slatkišima. Sljedeća točka bio je povijesni most, na čijoj ogradi svijena metalna štola s križem iznad vodotoka Sibarija upozorava na mjesto stradanja sisačkoga biskupa. Pod spomen-pločom, dijelom mlinskoga kamena i vijencima što svjedoče o 4. lipnju 303. Godine, na desnoj obali rijeke, Siščani su upalili veliku trobojnu hrvatsku svijeću. Spomenuti povjesničar Handlar podsjetio je nazočne kako se prilikom izvršenja kazne nad sv. Kvirinom dogodilo istinsko čudo. I s mlinskim kamenom o vratu, tijelo je ostalo na površini vode, a Kvirin je hrabrio vjernike, rekavši da tek sada izvršava svoju svećeničku službu, jer samoga sebe prinosi za žrtvu Bogu. U molitvi je izdahnuo, nakon čega je pokopan i nad grobom je podignuta bazilika. Kako se glas o Kvirinovoj svetosti pronio sve do Perua, dodajmo da su nakon pobjede Hrvata nad Turcima kod Siska 1593. taj čin pripisali zagovoru sv. Kvirina. Razgledali su sisački hodočasnici i velebnu katedralu Sombatela, treću po visini u svijetu, a zatim i baziliku s muzejom sv. Martina.
Na povratku, zakratko se zastalo u Macincu, rodnom selu duhovnoga pastira sisačkog sv. Kvirina, mons. Zdravka Novaka, koji se tijekom minuloga desetljeća potpuno srodio s građanima Siska i njegovom okolicom. Nadomak Novakove rodne kuće, nalazi se župna crkva BDM, „kopija zagrebačke katedrale sv. Stjepana“, u kojoj je Zdravko Novak kršten i bio mladomisnik, a Božju službu od 1999. obavlja župnik vlč. Stjepan Markušić.
Josip Frković
