Predavanje „Zrin – orlovsko gnijezdo knezova Babonića: Najstarija povijest tvrdoga grada i srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina”, održao je u srijedu 25. studenoga u dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu, doc. dr. sc. Hrvoje Kekez s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Predavanju su uz brojne Siščane nazočili i Zrinjani te njihovi potomci, kao i sisački biskup Vlado Košić i ravnatelj Zaklade za gradnju crkve Našašća sv. Križa u Zrinu mons. Marko Cvitkušić.
U svom predavanju dr. sc. Kekez je istaknuo kako je povod za ovo predavanje 720. obljetnica prvog spomena grada Zrina te da iako se stari tvrdi grad Zrin s pravom uglavnom povezuje s vlastelinskom obitelji knezovima Šubićima Zrinskima, njegova najstarija povijest povezana je sa drugom za hrvatsku prošlost važnom vlastelinskom obitelji, knezovima Babonićima. „Naime, do sada najstariji spomen tvrdoga srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina nalazi se u ispravi od 13. siječnja 1295. godine kojom je ban Stjepan IV. Babonić, zajedno sa svojim sinovima Stjepanom VI. i Ladislavom, darovao neke svoje posjede cistercitskoj opatiji u Kostanjevici na Krki. Ovo pismo čuva se u arhivu u Ljubljani i jasno svjedoči kako su prvi poznati vlasnici tvrdog grada Zrina bili upravo knezovi Babonići. Taj posjed ostao je u njihovu vlasništvu do 1328. godine kada ih je konačno nekadašnji slavonski ban Ivan I. Babonić prodao Ivanu, Lovri i Ugrinu iz roda Toth-Lovričana“, rekao je predavač.
U nastavku predavač je pokušao dati odgovor kada je grad Zrin zapravo izgrađen. „Do 1295. Zrin je važan grad u kojem često boravi Stjepan IV. i do početka njegova vladanja to je sigurno pravi utvrđeni grad sa svim srednjovjekovnim elementima. To znamo i po tome što je većina isprava koje on piše, sastavljena upravo u Zrinu. Zrin je dovoljno daleko od Une da mu Zrinska gora pruža zaštitu, a opet dovoljno je blizu da bi se iz tog grada kontrolirao dio unskog srednjovjekovnog puta. Una je bila srednjovjekovna ‘autocesta’ u svoje doba i najvažniji cestovni pravac koji je povezivao Panoniju i Dalmaciju. To možemo vidjeti na primjeru Knina. Jedan od razloga zašto Zvonimir gradi Knin na tom mjestu je zato što su rijeka Una i njezini rukavci jako blizu tom gradu. Drugi argument da je Zrin stariji od prvog pisanog traga je njegova mikro-lokacija, kao i sačuvani arhitektonski oblici koji nam govore da je gradnju Zrina moguće smjestiti u kraj 12. i početak 13. stoljeća. Zrin spada u skupinu tvrdih gradova: Oštrovica i svi drugi nalazi, o kojima govori vrsni hrvatski istraživač utvrda Zorislav Horvat, pokazuju nam da je Zrin izgrađen barem stotinu godina prije ovog pisanog dokumenta iz 1295. godine. Danas vidljiva i svima poznata branič-kula grada Zrina datira iz puno kasnijeg vremena odnosno 14. i 15. stoljeća, te su tu kulu izgradili Zrinski za svoje vladavine“, ustvrdio je Kekez.
Na kraju izlaganja predavač je na osnovu malobrojnih sačuvanih povijesnih izvora prikazao važnost Zrina u najranijoj povijesti knezova Babonića, i ukazao na mogućnost da je Zrin, odnosno Zrinska Gora jedno od ishodišta ove važne hrvatske obitelji.
Nakon predavanja razvila se zanimljiva rasprava o važnosti Zrina i čitavog tog kraja u hrvatskoj povijesti.
