Mons. Vlado Košić, biskup sisački
Homilija u Vadsteni /na hodočašću Hrvata sv. Brigiti, 30. svibnja 2015.
Draga braćo i sestre, dragi hrvatski hodočasnici sabrani danas u Vadsteni u Švedskoj na grobu svete Brigite švedske,
Srdačno vas sve pozdravljam!
Zahvaljujem mons. Stjepanu Željku Biletiću, kancelaru biskupije u Stockholmu i voditelju HKM na pozivu te pozdravljam njega, braću svećenike kao i hrvatsku veleposlanicu u Švedskoj.
Što nas je sabralo danas na ovo mjesto Hodočašća i koja je poruka za nas? Sabrala nas je sv. Brigita, a poruku potražimo u njezinu životu koji je primjer i za nas danas.
Ona je živjela prije sedam stoljeća, rodila se u Uppsali 1303., a umrla je u Rimu 1373. Bila je iz plemićke obitelji i rano se udala te je u braku rodila osmero djece, za koje jedan duhovni pisac napisa: Brigita je imala četvero muške i četvero ženske djece i sve ih je imala svete! Svakako, ne samo da je ona proglašene svetom, već je i njezina kćer Katarina također proglašena svetom. U jednom viđenju Gospa joj je poručila: Nastoj da tvoja djeca postanu i moja! Ona je doista uzorna majka i odgojiteljica i zato ju časte kršćanske majke i mole ju za pomoć u odgoju djece.
Danas su naše kršćanske obitelji pod velikim pritiskom, mogli bismo čak reći i da trpe sve vise progon suvremenog poganskog društva. Obitelj se pokušava rastočiti i relativizirati, proglašavaju se jednaki obitelji oni oblici zajedništva koji to ne mogu biti po Božjoj volji i promislu. Stoga je velika odgovornost ali i velik teret na našim današnjim katoličkim obiteljima ali i na svima nama vjernicima da se borimo za očuvanje obitelji pa se svi trebamo zdušno moliti za njih i sve činiti da im pomognemo i sačuvamo ih. Sveta Brigita u tome neka nam pomogne svojim primjerom i zagovorom!
Ona je prihvatila brojno potomstvo što danas niti među katolicima više nije praksa. Danas se prvo mladi boje ući u brak tako da se vjenčavaju što kasnije, a onda se veoma teško odlučuju prihvatiti više djece. Što je tomu uzrok, je li to doista samo materijalno stanje ili je problem dublji? Zašto naš hrvatski narod izumire ali zašto i obitelji u zapadnim bogatijim narodima nemaju više od dvoje-troje djece? Problem nije u džepu nego u glavi i u srcu! Umjesto sebičnosti i zaokupljenosti sobom i vlastitom komocijom trebalo bi nesebično misliti na druge, prije svega na djecu i dati im najprije pravo da se rode, a potom i kršćanski odgoj i duhovne vrijednosti da postanu pravi dobri ljudi.
Moto ovog hodočašća je citat sv. Pavla iz poslanice Rimljanima: “Nemojte se prilagođavati ovome svijetu nego se preobrazujte… Prema onome sto je Bogu milo i savršeno!” (Rim 12,2) To je danas posebno teško jer civilizacija pa i suvremena kultura protive se danas evanđelju. Ja znam djeci na sv. Potvrdi reci: Ne bojte se biti drukčiji od vaših vršnjaka koji se i drogiraju i kockaju, koji često kao izgubljeni žive bez smisla! Znajte plivati i protiv struje, imajte kičmu i ne dajte se savijati kako vjetar puše. To je teško, ali bas zato smo došli ovamo k svetoj Brigiti, da od nje to naučimo. Voljeti svoju obitelj, prihvaćati brojnu djecu, odgajati ih kršćanski!
Nadalje, sveta Brigita brzo je ostala udovica te se posvetila brizi za hodočasnike u Rimu i u Svetoj zemlji, brinula se za sirote i svima je nesebično pomagala. Kada je u Rimu umrla, preneseno joj je tijelo ovamo, u samostan koji je dala sagraditi upravo njezina kćer sv. Katarina. Bog vodi naše korake i brine se za nas, to nikada ne smijemo zaboraviti. Pa gdje god bili i kamo god pošli, on je s nama! On je svetu Brigitu vratio u njenu domovinu da bude i njoj i čitavoj Europi upravo ovdje i dalje kao živi primjer i učiteljica kršćanskoga života. Sv. Brigita često je molila: „Bože, pokaži mi put kojim me vodiš i daj mi snage da tim putem idem“. Ona je postala i zaštitnica udovica, mističarka, književnica i najpoznatija svetica sjevernih europskih naroda, naučiteljica Crkve i suzaštitnica Europe. Njoj se s pravom utječu i Hrvati koji ovdje na sjeveru Europe žive i rade ali i u domovini Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Poznate su molitve, njih 15 i opet 7, a u kojima se sa sv. Brigitom razmatra muka Kristova.
Promatranje muke Isusove možda je najvažnije što nam može pokazati naša svetica. Ona je po tome postala prava mističarka jer je spoznala otajstvo Božje ljubavi upravo u Kristovoj muci i smrti na križu. Razmatranje muke Kristove nju je učinilo osjetljivom i za svaku ljudsku patnju i bol, i kao što je posvećivala svoje vrijeme da bude s Kristom raspetim tako je bila spremna biti i uz one koji trpe da im pomogne i umanji njihove patnje. I mi se učimo od nje, da nas jedino Krist vodi na pravi način do svakog čovjeka da budemo s njim i da ga razumijemo, brinemo se za njega i volimo ga pravom ljubavlju prema bližnjemu.
Kada slušamo Riječ Božju koja nam govori o Presvetom Trojstvu, tada tu otkrivamo koliko je veliko otajstvo Božje ljubavi! Bog je ljubav neizmjerna u sebi, jer Otac se predaje Sinu i sav žrtvuje za Sina, a Sin ljubi Oca i iz poslušnosti prema ljubljenom Ocu žrtvuje se za sve ljude. Duh Sveti je ljubav sama, i dar uzajamni Oca i Sina i zato toliko žuđeni gost naših duša koje neprestano vape: Dođi, Duše Sveti, i ognjem svoje ljubavi zapali naša srca!
Dragi hodočasnici! Lijepo je gledati vas ovdje okupljene u molitvi, na hodočašću, na svetoj Misi. Čuvajte taj dar vjere koji ste primili od Boga preko svojih starijih! Kad čovjek ima Boga u srcu, najbogatiji je na svijetu, govorio je blaženi, vjerujemo uskoro sveti Alojzije Stepinac. Čuvajte i svoju pripadnost našem hrvatskom narodu! Važno je znati kamo pripadamo, važno je biti svjestan svojih korijena. I mislite na to da se kad tad na ovaj ili onaj način vratite u domovinu za koju i mi imamo odgovornost da opstane, da ne nestane nego da napreduje. O njoj pjevamo u himni da je ona Lijepa naša. Ona to i jest, treba ju samo urediti da u njoj doista bude lijepo svima, da u njoj mogu živjeti i raditi svi, osobito mladi, a ne da ju napuštaju i ostavljaju sve više praznom. Molimo svetu Brigitu, molimo i sve naše hrvatske svece i blaženike: sv. Nikolu Tavelića, sv. Leopolda Mandića, sv. Marka Križevčanina, bl. Alojzija Stepinca, bl. Miroslava Bušelića, bl. Ivana Merza, bl. s. Mariju od Propetog Petković, bl. Ozanu Kotorsku, bl. Augustina Kažotića, bl. Gracija iz Mula, bl. ses. Drinske mučenice i tolike neznane svete i blaženike da mole za nas, da mole za naš hrvatski narod da ne nestanemo i da u njemu bude života i svetosti, mira i pobožnosti, da budu naše majke roditeljica i odgojiteljice brojnoga potomstva, da vjeru sačuvamo, da se čitava Europa obnovi u poštivanju svojih kršćanskih korijena, da živi u poštivanju obitelji, svetosti braka između muškarca i žene, u odgoju za vječne vrijednosti vjere, nade i ljubavi da bismo svi imali blagoslovljen život i sretnu budućnost.
Amen.