Sisački biskup, mons. Vlado Košić predvodio je svečano euharistijsko slavlje Četvrtog nacionalnog susreta štovatelja Božjega milosrđa koji se održao u subotu, 21. listopada u Mariji Bistrici. U koncelebraciji su bila dvadeset i dvojica svećenika iz raznih dijelova Hrvatske, koji su sa svojim vjernicima prispjeli na susret. Mnoštvu od oko dvije i pol tisuće hodočasnika pridružili su se i hodočasnici iz Bosne i Hercegovine, iz župe Srca Isusova pri Sarajevskoj katedrali. Pjevanje je predvodio Zbor „AS“ župe bl. Alojzija Stepinca iz Kutinske Slatine, a poslužitelji oltara bili su brojni ministranti župa u Trnovčici i Kutinskoj Slatini.
Prigodnu homiliju biskup Košić započeo je podsjećajući na tekst Petrove poslanice u kojoj blagoslivlje Boga „koji nas po velikom milosrđu svojemu uskrsnućem Isusa Krista… nanovo rodi za životnu nadu“. Upravo po Kristovoj pobjedi nad smrću čovjek biva darivan milošću – Božjim milosrđem i Božjom ljubavlju po kojoj se postaje novim čovjekom, nanovo rođenim za životnu nadu po sakramentu krštenja, rekao je biskup, i dodao: „Novost života koji nam je darovan po krštenju Duh Sveti želi razvijati sve više u nama, a to znači da smo novi ljudi koji doduše živimo na zemlji, ali nismo od zemlje, jesmo u svijetu, ali nismo od svijeta“. „Ako se prestanemo nadati dobru, ako se uvučemo samo u zdvajanje i ne vjerujemo da je moguća promjena na bolje i novi život, tada je život izgubljen“, rekao je biskup i potaknuo da Petrov vapaj: „Spasi me, Gospodine“ dok je tonuo hodeći po moru, treba biti i „naša molitva“. „I Krist će nas podići iz valova naših zabluda, strasti i laži u koje već tonemo, on će nam pružiti svoju ruku i izvući nas iz propasti. Ne bojmo se zavapiti: ‘Vječni Oče, po pregorkoj muci i uskrsnuću svoga Sina, budi milosrdan nama i cijelom svijetu“. Nakon tumačenja i razmatranja zapovijedi ljubavi iznesene u Ivanovu evanđelju, biskup je započeo razmišljanje o Blaženoj Djevici Mariji, „Duši duše hrvatske…“, Kraljici krunice kojoj je posvećen mjesec listopad. Istaknuo je izvanrednu snagu sadržanu u molitvi krunice koja je bila izvorom mnogih pobjeda. Upitao je zašto se danas ne uspijeva oprijeti nasrtajima protiv obitelji, protiv mladih, protiv djece koji su toliko ugroženi, pri tom videći kao mogući razlog i zanemarivanje molitve krunice. „Mi smo još uvijek tu i imamo zadaću moliti se, moliti se za naš narod, za naše obitelji, za djecu i mlade“, potaknuo je biskup.
Na uočnicu spomendana sv. Ivana Pavla II. biskup se prisjetio i svetoga Pape i njegova drugog pohoda Hrvatskoj, 1998., kada je blaženim proglasio Alojzija Stepinca koji se „nije bojao reći istinu, premda su i tada našeg svetog Blaženika blatili i krivo optuživali kao i danas kad očekujemo završetak tog procesa proglašenja svetim i radujemo se njegovoj pobjedi.“ Biskup se prisjetio i zasluga koje se mogu pripisati Ivanu Pavlu II., Poljaku iz „Bijele Hrvatske“, u širenju štovanja Božjega milosrđa. Proglasio je on nedjelju nakon Uskrsa Nedjeljom Božjega milosrđa, napisao je encikliku „Dives in misericordia“, a bio je nadahnut i privatnim objavama s. Faustine Kowalske koja je imala zadaću poruku Milosrđa uputiti cijelom svijetu i dati da duše upoznaju neizmjerno Božje milosrđe. Biskup je pozvao živjeti bît Milosrđa: „pokazivati milosrđe prema našim bližnjima i dapače prednjačiti u tome. To znači znati opraštati našim ukućanima, našim susjedima i svima koji nas povrijede, znati sve gledati Božjim očima sućuti i milosrdne ljubavi“. Dotaknuo se i oblika pobožnosti u čast Božjega milosrđa: krunice u čast Božjega milosrđa, štovanja Sata milosrđa, citirajući ulomke iz „Dnevnika“ sv. Faustine.
Na posljetku se biskup dotaknuo i poruke pape Franje sadržane u buli „Misericordia vultus“ objavljene u povodu Godine milosrđa, u kojoj papa poziva na neprestano razmatranje otajstva milosrđa jer je ono „vrelo radosti, spokoja i mira. Naše spasenje ovisi o njemu.“
„Braćo i sestre, molimo danas Božje milosrđe za sve nas, da budemo ponizni i znamo prihvatiti da smo grješni i slabi i da trebamo Božje milosrđe; molimo i za to da budemo sposobni dijeliti milosrđe drugima; molimo i da poput sv. Ivana Pavla II., sv. Faustine i bl. Alojzija možemo širiti Božje milosrđe“, zaključio je biskup.
Nakon misnog slavlja uslijedilo je štovanje relikvija sv. Ivana Pavla II. i sv. Faustine Kowalske. U 14 sati održan je križni put bistričkom kalvarijom, a u 16 sati hodočasnicima je bila prikazana kazališna predstava „Faustina. Božje je ime Milosrđe“ fra Ivana Lotara OFMConv., u izvedbi Radnika Milosrdnog Isusa iz Pule. Prethodila joj je pobožnost u čast Božjega milosrđa, u bazilici u 15 sati, „satu milosrđa“, na kraju koje je o. Andrzej Wośko, dehonijanac, ispred Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa, organizatora susreta, pozvao na sljedeći, jubilarni, Peti nacionalni susret. On će se održati 20. listopada 2018. u Mariji Bistrici i njime će se obilježiti 80. obljetnica smrti sv. Faustine Kowalske i 25. obljetnica njezina proglašenja blaženom, istaknuo je o. Wośko. (jv)