Predavanje „Obećano dijete – Božja obećanja potomka u Starom zavjetu“ održao je u srijedu 30. studenoga u u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu bibličar dr. sc. Darko Tepert, OFM.

Uz brojne Sišćane predavanju je prisustvovao i biskup Vlado Košić te kancelar Biskupije mons. Marko Cvitkušić, a na početku sve okupljene je pozdravila voditeljica Ureda za kulturu Biskupije Spomenka Jurić. Ona je i istaknula kako je ovo predvanje samo jedna u nizu aktivnosti u sklopu Godine djece u Sisačkoj biskupiji.

U svom predavanju fra Darko je dionio prikaz Božjih obećanja potomstva u Starom zavjetu te razvoj njihova razumijevanja kroz povijest obećanog naroda sve do Novog zavjeta, a osvrnuo se i na uloga djeteta u židovskoj obitelji. „Počevši od tzv. Protoevanđelja u Knjizi Postanka gdje se, nakon grijeha privh ljudi, Bog obraća zmiji, vidljivo je kako obećano razrješenje loše situacije za ljude dolazi po potomstvu. Ondje je zmiji rečeno: ‘Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu.’ Pritom se iz hebrejskoga teksta ne može razumjeti je li riječ o jednom potomku ili o potomstvu. Dvojbu razrješava grčki prijevod koji je nastao krajem 3. st. pr. Kr., prema kojem je svakako riječ o potomku. U kršćanskoj tradiciji ovaj je potomak, rod ženin, prepoznat kao Isus Krist. I u Božjim obećanjima Abrahamu sadržano je obećanje potomstva ili potomka za kojega je rečeno da će u njemu biti blagoslovljeni svi narodi zemlje. Ovo je obećanje shvaćeno u kršćanstvu kao mesijansko obećanje jer u Isusu Kristu obećanja dana Abrahamu doživljavaju svoju primjenu na sve narode svijeta“.

Govoreći o Davidu fra Darko je rekao kako kada Bog obećava Davidu da će njegov potomak biti kralj i da će njegovo kraljevstvo biti utvrđeno dovijeka, izvorno se zapravo mislilo na Davidova sina Salomona. „To je jasno u Drugoj knjizi o Samuelu. Ipak, Prva knjiga ljetopisa, kad izvješćuje o istom proroštvu, izborom riječi daje naslutiti da se u vrijeme nastanka te knjige, a to je nakon povratka iz babilonskog progonstva, u židovstvu na temelju toga teksta već sasvim sigurno očekivalo Mesiju. Prorok Izaija također donosi Božje obećanje i to upravo obećanje o rođenju djeteta: ‘Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!’ Ovaj poznati tekst svaki će kršćanin odmah primijeniti na začeće i rođenje Isusovo. Ipak, starozavjetni prorok zapravo je mislio na rođenje kralja Ezekije za kojega se nadao da će donijeti spasenje Judejskom kraljevstvu i samom gradu Jeruzalemu od asirske najezde. Slično se iščitava i iz Mihejeva proroštva o vladaru koji će izići iz Betlehema Efrate i za kojega je rečeno: ‘On – on je mir!’ I taj vladar viđen je kao onaj koji će donijeti oslobođenje od Asiraca“, rekao je predavač te dodao kaok tek novozavjetni tekstovi dopuštaju prepoznavanje Isusa Krista u ovim tekstovima. „Tako se, primjerice, Matej u svome evanđelju izravno poziva na Izaijino proroštvo o Emanuelu i kaže da je u Isusovu rođenju ono ostvareno. Na taj se način u ovom biblijskom tekstu prepoznaje ‘puniji smisao’, onaj smisao koji nije bio poznat starozavjetnom piscu, ali ga prepoznaje novozavjetni pisac“.

Na kraju predavač je progovorio i o odnosu židova spram djece. „Židovstvu do danas obećanje potomstva iz kojega će doći Mesija ostaje živo. Zato je i svakom djetetu namijenjen poseban blagoslov koji nad njime izriču roditelji. U tom blagoslovu sinovima se želi da im Bog učini kako je učinio rodozačetnicima izraelskih plemena, Efrajimu i Manašeu, a kćerima se želi da im učini kako je učinio pramajkama Izraela, Sari, Rebeki, Raheli i Lei. Nakon toga nad djecu se zaziva trostruki blagoslov kojim se nad njima tri puta zaziva sveto Božje ime“, pojasnio je fra Darko.

Predavanje je zaključeno otvorenom raspravom na temu.