Povodom 730. obljetnice prvog povijesnog spomena Zrina, u petak, 24. listopada 2025. će se u tom povijesnom mjestu održati znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom „Zrin – 730 godina prvog spomena“. Skup organiziraju povijesne, kulturne i znanstvene institucije uz potporu lokalne zajednice, s ciljem da se objedine suvremena istraživanja o Zrinu te istakne njegovo značenje u hrvatskoj povijesti, kulturi i identitetu.

Ovaj će skup okupiti niz uglednih povjesničara, arheologa, teologa, jezikoslovaca, muzealaca i kulturnih djelatnika koji će u četiri tematske sekcije predstaviti nove spoznaje o Zrinu – od njegovih srednjovjekovnih početaka i razdoblja Zrinskih, preko 19. i 20. stoljeća, pa sve do današnjeg očuvanja i prezentacije baštine.

Program skupa

Službeno otvorenje skupa i pozdravne riječi održat će se u 10 sati, nakon čega slijede uvodna predavanja pod moderatorstvom dr. sc. Jakše Raguža.
U prvoj sekciji izlagat će:

• prof. dr. sc. Hrvoje Kekez: Utvrda Zrin kao moguće prvobitne sjedište srednjovjekovne županije Gora
• izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić: Partizansko zauzimanje Zrina 9. rujna 1943.
• dr. sc. Branimir Brgles: Pridjevci i prezimena motivirana onimom Zrin
• Andreja Šeperac: Projekt „Baština Zrinskih – Budućnost Banovine“

Nakon kratke pauze za kavu u 11:30 sati, nastavlja se druga sekcija pod nazivom „Zrin u srednjem i ranom novom vijeku“, kojom će moderirati prof. dr. sc. Hrvoje Kekez.
Sudjeluju:

• dr. sc. Krešimir Regan – Tvrdi grad Zrin – razvoj utvrde kroz prošlost
• Josip Smernić, mag. hist. – Sakralni objekti srednjovjekovnog Zrina
• Matea Jurić Matulić, mag. hist. – „Und ist das Stammhaus derer Grafen von Zerin“ – pad tvrdog grada Zrina 1577. u zrcalu novovjekovnih kroničara
• izv. prof. dr. sc. Mario Novak – Bioarheologija novovjekovnog stanovništva Zrina: rekonstrukcija zdravlja, prehrane i svakodnevnog života na temelju analize koštanih ostataka
• József Padányi – Sjećanja na nekadašnju oružarnicu obitelji Zrinski

U 13:15 sati bit će sveta misa koju će predvodit biskup Vlado Košić, a potom će uslijediti sadnja drveta lipe povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici.

Nakon zajedničkog ručaka (14:15 – 15:00), sudionici će imati priliku sudjelovati u stručnom obilasku staroga grada Zrina pod vodstvom dr. sc. Krešimira Regana.

Popodnevni program nastavlja se trećom sekcijom, „Zrin u 19. i 20. stoljeću“, u 16 sati, kojom će moderirati Klementina Karanović, mag. ing. agr.
Izlaganja će održati:

• dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak – Život Zrina u 19. stoljeću
• Krešimir Galović, dipl. povj. umjetn. – Arhitekt Stjepan Podhorsky i obnova sakralnih objekata
• dr. sc. Vladimir Geiger – Partizanski i komunistički izvori i prikazi o uništenju Zrina u rujnu 1943.
• Mario Bursik, mag. hist. i dr. sc. Filip Škiljan – Zrin u agrarnoj reformi i kolonizaciji 1946.–1953.
• dr. sc. Jakša Raguž – Gvozdansko u Domovinskom ratu

Nakon kraće pauze za kavu (17:30 – 17:45), održat će se završna, četvrta sekcija „Zrin i Banovina danas i sutra“, kojom će moderirati Matea Jurić Matulić, mag. hist.
Izlagači:

• vlč. Darijo Stanković – Crkva Našašća sv. Križa u Zrinu
• Zoltán Varga – Stoljeća Zrinskog kulta u Szigetvaru
• Branka Dembić Čubelić – Zrin našim očima
• Valentina Badanjak Pintarić – 12. godina „Zrin Festivala“ – strategije promidžbe kulturne baštine Zrinskih
• Martina Mladenović, dipl. nov. i dipl. muzeol. – Bog je visoko, a kralj daleko!

Skup će biti zaključen u 19:30 sati.

Tijekom pauza sudionici i posjetitelji moći će pratiti predstavljanje kovanja replike novca Zrinskih iz kovnice Gvozdansko, nastalog u sklopu projekta „Novac Zrinskih – metalurška budućnost Banovine“. Projekt provodi Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije u suradnji s Metalurškim fakultetom u Sisku Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkim muzejom u Zagrebu.

Ovaj znanstveno-stručni skup važan je doprinos očuvanju i promociji baštine Zrinskih, kao i cjelokupnog identiteta Banovine, regije koja u sebi spaja bogatu povijest, kulturu, vjeru i domoljublje.