6. sij 2013.

Svečano misno slavlje na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, predvodio je u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku, biskup Vlado Košić u zajedništvu s kancelarom mons. Markom  Cvitkušićem, katedralnim župnikom vlč. Ivicom Mađerom, vikarom katedralne župe vlč. Ivanom Faletarom, župnikom u miru preč. Alojzijem Petranovićem i trajnim đakonom Vjekoslavom Uvalićem.

U homiliji, govoreći o ovoj svetkovini biskup je istaknuo kako se danas slavi veliko otajstvo božićne vjere: „Krist Gospodin se objavio ne samo Židovima, nego i poganima; ne samo pastirima, nego i mudracima s istoka. Mogli bismo tu nastaviti nabrajati te paradokse koji vrijede i za nas danas: ne samo ‘mudrima i umnima, nego malenima’ (Mt 11,25), ne dakle ‘oholima nego poniznima’ (usp. Lk 1,48.51), ne bogatima nego ‘siromasima Gospodnjim’ (usp. Lk 6,20), ne pravednicima nego grješnicima (Mt 9,13), ne zdravima nego bolesnima (ib.,12). To drugim riječima znači: svima! Da, baš svima, i to usprkos očekivanja ljudi – jer Bog ne slijedi logiku kojom se vode ljudi ovoga svijeta. Upravo zbog tog paradoksa Božje ljubavi koja ne isključuje nikoga i mi smo, draga braćo i sestre, danas dionici te Božje objave – Bog i nas ovdje i danas pohađa, on i nama dolazi! Stoga je blagdan Bogojavljenja blagdan kojim slavimo katolicitet ili univerzalnost spasenja“, dodao je biskup te se osvrnuo na Evanđelje po Luki i zvijezdu koja vodi mudrace da se zapute iz daleka u Jeruzalem, raspitujući se „Gdje je taj novorođeni kralj židovski?“ (Mt 2,2).

Biskupova homilija u cijelosti

„Ovdje vidimo znatiželju, istraživački duh koji mudrace s Istoka dovodi u Jeruzalem. Stoga se oni oduvijek smatraju predstavnicima znanosti. Dok smo dakle u Božićnoj noći promatrali priproste pastire kako dolaze pred betlehemske jaslice i klanjaju se novorođenom Gospodinu, sad imamo pred očima mudrace – znanstvenike koji traže i nalaze novorođenoga Kralja.  Znanost je uvijek traženje, a onda i otkrivanje te donošenje Svjetla. Zato se i povezuje s prosvjetljenjem – otuda i naziv za školstvo i znanost: prosvjeta! Iluminizam iliti prosvjetiteljstvo bio je jaki pokret prije tzv. francuske revolucije. No, ima dvostruko značenje, tj. dok s jedne strane znači otvaranje novim spoznajama, dotle je i znak odbacivanja tradicije i sinonim za revoluciju. Znanost i danas trpi različite interpretacije te nekima doista služi kao smokvin list. Tako se riječju „znanost“ i „znanstveno“ često prikrivaju različiti revolucionarni pokušaji da se u biti dokine pravo nekima da žive svoje uvjerenje, a želeći im nametnuti svoje – no da bi se to nasilje zamaglilo i sakrilo, uvija ga se u plašt tzv. znanstvenosti“, rekao je još biskup i naglasio kako smo mi svjesni velikog raskoraka među znanstvenim interpretatorima.

Biskup je govorio i tome kako i danas neki ništa ne razumiju i Crkvu nazivaju da je ona ustanova iz srednjeg vijeka, a oni tobože prihvaćaju znanost 21. stoljeća., tj. drugim riječima vrijeđaju vjernike kao zaostale i glupe. „Dobro reče biskup Bogović ovih dana: ‘Crkva je ne samo iz srednjega vijeka, nego i od prije – njezina je povijesna mudrost stara 20 vjekova! Stoga čudi kako se to razmeću neznalice znanošću, kao i nemoralni etičnošću – poput one rečenice koju izgovaraju najčešće lopovi: ‘držite lopova!’. Ali naša kršćanska mjerila nisu tako plitka i naše znanje ne obuhvaća samo nekoliko zadnjih komunističkih desetljeća kad je sve određivao sekretar i što je on odlučio, to je bila istina! Ako je i neobično, tim je to više trebalo prihvatiti – jer tako je rekao sekretar! Štono bi stari Hegel, kažu, rekao: Ako se moje teorije ne slažu s činjenicama, tim gore po činjenice!

Međutim, logika ovoga svijeta i tzv. znanosti ovoga svijeta je kratka i brzo prolazi. Ona ne gaji u sebi stav poniznosti i traženja, ne zna za divljenje i udivljenje pred Istinom! A to su upravo znali sveti mudraci koje danas slavimo i čiji primjer i mi želimo slijediti“, rekao je još između ostalog biskup i upozorio da i danas ima takvih koji bi poput Heroda spoznaju o Istini upotrijebili da ubiju Istinu.

Na kraju je biskup istaknuo kako nam mudraci poručuju da nas znanje ne smije povesti u zlo, ne smije nas ostaviti ni ravnodušnima, već ono što znamo trebamo i provesti u djelo, pokloniti se Istini, te dodao da kada ove Godine vjere govorimo o vjeri, tada smo pozvani da svoju vjeru upoznamo, ali još više da po njoj i živimo.

Ljepoti misnog slavlja doprinijeli su bogoslovi Sisačke biskupije i katedralni zbor pod ravnanjem prof. Jelene Blašković.

Pin It on Pinterest