Izvješće o netrpeljivosti i napadima na Katoličku Crkvu i vjernike u prošloj godini koje je objavilo udruga U ime obitelji bila je tema Argumenata Hrvatskog katoličkog radija 11. svibnja. O tome su razgovarali članovi upravnog odbora udruge U ime obitelji Natalija Kanački i Karlo Novosel, saborska zastupnica Marijana Petir te sisački biskup Vlado Košić.
Članovi upravnog odbora udruge U ime obitelji Natalija Kanački i Karlo Novosel komentirali su objavu prvog izvješća o netrpeljivosti i napadima na Katoličku Crkvu i vjernike koji je udruga objavila prošli tjedan. Kako je poručila Kanački, u godinama rada su uočili jedan fenomen zbog čega su bili potaknuti dublje istražiti to pitanje.
„Od osamostaljenja smo priznali jednakost svih vjerskih zajednica i građana na slobodu vjeroispovijedi jer je to temeljno ljudsko pravo. U društvu gdje se više od 86 % ljudi izjašnjava katolicima primijetili smo i u medijima i u društvu i u javnim institucijama kako se javno izražava netrepeljivost i mržnja prema vjernicima Katoličke Crkve, prema njenim institucijama, nauku, a postoji sa strane vlasti neprepoznavanje te pojave“.
Nadodala je kako žele upozoriti kako sustavnim manipuliranjem putem medija te izostanak reakcija vlasti dovodi do uspostavljanja vlasti manjine nad većinom.
Novosel je uz to poručio kako su nastojali sistematizirati podatke koji će biti jasni kako laicima tako stručnjacima. U Izvješću, navodi, zabilježeno je više od 70 slučajeva netolerancije i diskriminacije te napada i nasilja.
Ako se netko osjeća napadnutim po vjerskoj osnovi, poručuje Novosel, mogu se javiti udruzi kada je riječ o zaštiti koja je regulirana kaznenim i prekršajnim zakonom na e-mail: sloboda.vjeroispovijedi@uimeobitelji.net.
Bivša zastupnica u Europskom parlamentu i saborska zastupnica Marijana Petir komentirala je kakav je odnos prema Katoličkoj Crkvi u demokratskim društvima, napose u Europskoj uniji. S obzirom na judeo-kršćanske korijene na kojima je nastala EU, smatra kako bi ona trebala garantirati slobodu vjeroispovijesti i zaštitu ljudskog dostojanstva. „No sve više bilježimo različite pojave gdje se kršćani osjećaju zapostavljeni, marginalizirani, a često i ograničeni u svojim vjerskim slobodama i pravima“.
Istaknula je problem neprepoznavanja diskriminacije u hrvatskim političkim krugovima i mainstream medijima. Kako kaže, na razini EU postoje različiti načini praćenja tih pojava u državama članicama, no ne postoji sustav. Prikupljanju podataka doprinosi, kaže, rad nevladinih organizacija.
Telefonski se uključio u razgovor sisački biskup Vlado Košić, koji je naveo i nekoliko primjera netrepeljivosti s kojima se susretao. Među ostalim istaknuo je situacije vezano uz stav prema radu Hrvatskog Caritasa na potresom pogođenim područjima. „Na kontejnerima koje su darovali piše ‘Hrvatski Caritas’. Kada su se dijelile pomoći od vlasti, preskakali bi stanare u tim kontejnerima zbog toga što su dobiveni od Katoličke Crkve. To je potpuno neshvatljivo jer u njima ne borave samo katolici već i pripadnici drugih vjeroispovijesti“. Kako bi se vjernici prema tome trebali postaviti? Biskup je poručio kako je to križ koji se mora nositi. „Sigurno smo dužni i zalagati se za popravak stanja, funkcioniranje društvene pravednosti i promjena onoga što je potrebno“.
