Drugi dan Dana kršćanske uljudbe, u subotu 22. ožujka, obilježen je svečanom akademijom “Ljudsko dostojanstvo” održanoj u Dvorani bl. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu, a na kojoj su predavanja održali direktorica Instituta za netoleranciju i diskriminaciju protiv kršćana u Beču dr. sc. Gudrun Kugler na temu „Život u getu: Nova netolerancija prema kršćanima u Europi i što možemo učiniti protiv nje?” i dekan KBF-a u Zagreb dr. sc. Tonči Matulić na temu „Ljudsko dostojanstvo u svjetlu kršćanske antropologije”.
Na početku okupljene je pozdravio sisački biskup Vlado Košić ističući kako je dužnost svakog kršćana promicati ljudsko dostojanstvo, a u temu je uvela voditeljica Ureda za socijalni nauk Crkve Sisačke biskupije Marijana Petir.
Govoreći o novoj netoleranciji prema kršćanima u Europi, a koja jača zadnjih godina, dr. sc. Kugler je istaknula kako se ona javlja kao socijalni i pravni fenomen: „Kao socijalni fenomen može se primijetiti učestali vandalizam prema kršćanskim mjestima, osobito crkvama, te isključivanje kršćana iz javne sfere. U medijima nailazimo na marginalizaciju i ismijavanje kršćana, a veliki broj kršćana osjeća da se prema njima izgrađuje zid predrasuda. Međutim tu postoji čitav jedan drugi dio problematike getoiziranja kršćana u Europi a to je onaj zakonodavno-pravne prirode. U 15 europskih zemalja ispitali smo 41 zakon koji zapravo ograničava slobodno prakticiranje vjere kršćanima. Dakle to nije Bliski istok nego Europa. To su npr. zakoni koji prisiljavaju medicinsko osoblje da sudjeluje u pobačajima i eutanaziji, ili kada su državni službenici prisiljeni da sudjeluju u sklapanju istospolnih brakova ili posvajanju djece istospolnih parova. To je i područje slobode govora. U nekim zemljama zabranjeno je citirati Bibliju ili katekizam kada se radi o homoseksualnim pitanjima“, rekla je Kugler te navela i brojne druge primjere diskriminacije.
U nastavku kao rješenje protiv diskriminacije dr. sc. Kugler je iznijela teoriju tadašnjeg kardinala, a danas pape u miru Benedikta XVI. o uspostavljanje kreativnih programa. „To znači da je potrebno mobilizirati sve dobre snage koje postoje u svim mogućim profesijama, te pripremiti i voditi mlade da djelotvorno djeluju u cilju ostvarenja kršćanskih vrednota. To znači i da trebamo imati jasnu strategiju kamo želimo ići. Trebamo i tražiti sredstva, a to često zapravo traži uspostavljanje kreativnih programa. Uz dobre programe dobit će se ta sredstva, a kada ih imamo, u kombinaciji s idejama imamo mogućnost mijenjati politiku. Mi kršćani moramo ‘prohodati kroz institucije’ Europske unije i svi moramo vidjeti politiku kao odgovornost kršćana, jer zakoni oblikuju to kako mi shvaćamo dobro i zlo“.
Na kraju osvrćući se na situaciju u Hrvatskoj predavačica je istaknula kako joj se izvana čini da u Hrvatskoj jako djeluje Duh Sveti i kako se događa novo proljeće. „Izgleda mi kao da ima bezbroj mladih ljudi koji su inteligentni, lijepi, obrazovani i koji su spremi da svoj život posvete Bogu i koji se kao laici žele angažirati za Crkvu. Čini mi se da ih je ovdje mnogo više nego u drugim zemljama i Hrvatska po tome može biti primjer Europi. Ali gledajući sada na pozitivni razvoj događaja, ne smije se dopustiti i opustiti da Hrvati samo gledaju i dive se. Sada Hrvati trebaju dvostruko više raditi, da upotrijebe i iskoriste ove prilike koje su pred njima kako bi imali jasne planove i ciljeve, a koje žele postići u Hrvatskoj i Europi. Cijela će Europa imati od toga koristi, prije svega kroz europsku legislativu, ali i kroz izvrstan primjer koji će Hrvatska ostalima pružati. To smo već i vidjeli s referendumom o braku inicijative „U ime obitelji“. Hrvatska ima odgovornost za Europu kako bi se novo proljeće kršćanstva prolomilo kroz cijeli kontinent“, poručila je Kugler na kraju.
U svom izlaganju „Ljudsko dostojanstvo u svjetlu kršćanske antropologije“, dr. sc. Tonči Matulić rekao je kako se ono bazira poglavito na temeljnim odrednicama Drugog vatikanskog koncila i kako je govor o ljudskom dostojanstvu novijeg datuma, ali je u Crkvi naišao na golemi odjek. „O tome svjedoči i činjenica da je deklaracija o slobodi vjerovanja Drugog vatikanskog koncila naslovljena Dignitatis humanae – ljudsko dostojanstvo. Također cijelo jedno poglavlje Pastoralne konstitucije u Crkvi u suvremenom svijetu naslovljeno je „O dostojanstvu ljudske osobe“ i upravo u tom dijelu Drugi vatikanski koncil razrađuje kršćansku antropologiju u središtu kojeg stoji ljudsko dostojanstvo“, rekao je Matulić.
U nastavku predavač se osvrnuo na sredinu 80-tih godina 20. stoljeća i razvidnu sveprisutnu ekološku krizu tijekom koje se u zapadnjačkom kulturnom krugu izriču teške optužbe na račun kršćanstva, a to su zapravo optužbe na račun tradicionalnog antropocentrizma. „Slažemo se s time da je upravo antropocentrička ideologija skrivila tu krizu jer je ona stavila u središte čovjeka kao Boga, no da bi se ta optužba mogla povezati na ikoji način s Crkvom je apsolutno neprihvatljivo iz jednostavnog razloga što kršćanstvo ne polazi u vrednovanju čovjeka polazeći od samoga čovjeka, nego kršćanstvo polazi u vrednovanju čovjeka od Boga. U kršćanstvu čovjek nije Bog, nije polubog, nije pseudobog. U kršćanstvu čovjek je slika Božja. Dakle u središtu kršćanske antropologije stoji čovjek koji je stvoren na sliku Božju, i u toliko središte kršćanske antropologije ne čini čovjek nego Bog, a upravo je odsustvo Boga u modernoj antropocentričkoj ideologiji skrivilo sveprisutnu krizu“, rekao između ostalog dr. sc. Matulić, te dodao kako činjenica je da se danas puno govori o ljudskom dostojanstvu nije garancija da je to dostojanstvo uistinu zaštićeno i poštovano.
Matulić je istaknuo i kako ljudsko dostojanstvo u svjetlu kršćanske antropologije apostrofira nekoliko temeljnih stvari a to su: „Čovjek je stvorenje, stvoreno na sliku Božju, kao žena i muškarac. Čovjek je ranjen grijehom, ali usprkos grijehu Bog mu je ponovo pružio svoju prijateljsku ruku i u Isusu Kristu učinio ga otkupljenim stvorenjem, dakle ponovo mu povratio ono visoko dostojanstvo čiji konačni uvjet je i Kristovo čovještvo u Svetome Trojstvu, kao proslavljena činjenica; čovjek kao ljudska osoba tvori jedno realno jedinstvo, duhovno i tjelesno, te rješenje nije niti u duhovnom niti u nadsvijetu, jer tamo su anđeli, niti u onom tjelesnom, jer tamo su samo životinje, nego je rješenje u muci biti čovjek i ostati čovjek na sliku Božju stvoren.“
Dani kršćanske uljudbe završili su projekcijom filma „Clementov opus“ i prezentacijom najboljih učeničkih radova na temu “Ljudsko dostojanstvo”, napravljene u suradnji s Katehetskim uredom Biskupije. Tom prigodom biskup Košić prisutnim učenicima i učiteljima udijelio je zahvalnice za sudjelovanje.
