Uredi i povjerenstva

Obiteljsko savjetovalište

Pavica Matijević

Pavica Matijević, voditeljica
(volonter)

Trg bana J. Jelačića 9, 44000 Sisak

044/544 560

Radno vrijeme: utorkom od 15 do 17 sati, Pastoralni centar katedralne župe “Petar Žagmeštar”

Zbor rezerviranja termina poželjno je unaprijed najaviti dolazak na telefon 098 764 177.

PSIHOSOCIJALNA POTPORA I SAVJETOVANJE

Živi svaki dan

i onda kada je težak.

Život je najveći Božji dar,

živi ga i upijaj svaki trenutak.

A kad život jako zaboli? Ako se osjećate nemoćni pred izazovima života potražite potporu!

Psihosocijalno savjetovanje je proces u kojem savjetovana osoba uz stručnu pomoć savjetodavca osvještava svoje snage, stječe potrebna znanja i vještine za rješavanja problema i teškoća i suočavanje sa različitim životnim izazovima.

To je specifični oblik odnosa, komunikacije između savjetodavca i savjetovane osobe i/ili obitelji u kojem se dolazi do uvida u vlastite potencijale, emocije i potrebe.

To je podrška osobi u bilo kojoj važnoj životnoj prekretnici, pokretanje života nabolje.

Savjetovanje je namijenjeno:

  • pojedincima
  • parovima, partnerima
  • obiteljima
  • roditeljima
  • djeci i mladima
  • posebno ranjivim skupinama (starim osobama, osobama s invaliditetom, bolesnima… i njihovim obiteljima…)

Savjetovanje se može odvijati individualno ili grupno.

Osnovne faze savjetovanja uključuju:
  • izgradnju odnosa povjerenja
  • detekciju potreba savjetovane osobe i/ili obitelji
  • zajedničko postavljanja ciljeva savjetodavnog procesa
  • rad na uvidu u prirodu problema (sadržaj, intenzitet, relevantnost utjecaja okoline ..)
  • osnaživanje osobe i/ili obitelji
  • usvajanje i provedba za rješavanje problema potrebnih znanja i vještina ( kognitivnih,
  • emocionalnih, vrijednosnih; upute mjere, savjeti…)
  • procjenu postizanja cilja savjetodavnog procesa i praćenje postignutog

Tijekom procesa savjetovanja savjetodavac garantira :

  • poštovanje svakog pojedinca
  • poštivanje visokih stručnih i etičkih standarda
  • empatičan pristup
  • uvažavanje ljudske nesavršenosti
  • vjerovanje u čovjekov razum i kapacitete svakoga za učenjem i mijenjanjem sebe
  • prilagođavanje individualnim potrebama svake osobe i/ili obitelji
  • dogovor za svaku fazu procesa savjetovanja
  • povjerljivost i diskreciju
  • neposrednost u obraćanju

Ciljevi koji se savjetovanjem i psihosocijalnom podrškom nastoje ostvariti su kod svake savjetovane osobe ili obitelji višestruki:

  • vraćanje nade i uspostave kontrole nad vlastitim životom kako bismo svakodnevno mogli bolje i lakše funkcionirati u trenucima krize i gubitka emocionalne snage prepoznavanje pozitivnih aspekata vlastitog života
  • prepoznavanje značenja nade i brige drugih za oporavak
  • pronalaženje ljudi koji jesu ili mogu biti podrška, posebno ako nemaju podršku obitelji
  • lakše prolaženje kroz procese prilagodbe misli i osjećaja
  • pronalaženje načina na koje će se bolje nositi sa vlastitim mislima, emocijama i praktičnim problemima
  • osvješćivanje poteškoća i lakše shvaćanje onog što im se događa
  • mogućnost razgovora s nekim tko je zainteresiran za njih i njihove osjećaje
  • mogućnost razgovora s osobom koja je stručna i kojoj može vjerovati
  • saznanje da svaki problem ima rješenje, da svaka teška situacija predstavlja priliku za rast, bez obzira koliko je ponekad teško u to povjerovati
  • saznanje da svaki teret postaje lakši ako se s nekim podijeli
  • uspostavljanje ozračja unutarnjeg duševnog mira

Poznato je da su ljudi uglavnom dosta snažni i prilagodljivi i da je većina sposobna da se nosi sa teškoćama i stresovima koje život donosi. Zbog toga je zadaća pomagača potaknuti ljude da se koriste tim sposobnostima i da pronađu nove izvore za njihovo prevladavanje.

U skladu s navedenim savjetodavac ne rješava problem, već pomaže osobi i/ili obitelji da sagleda problem u novom, drugačijem svijetlu, da pomogne da se pronađu i utvrde relevantni načini na koji je problem moguće riješiti ili učiniti manje bolnim i razornim za mentalno zdravlje i kvalitetu života savjetovane osobe i njegove obitelji.

Probleme i teškoće koji se mogu rješavati u Obiteljskom savjetovalištu moguće je grubo sistematizirati u nekoliko područja:

  • problemi osobnog karaktera (anksioznost, tjeskoba, malodušnost, tuga, bijes, obeshrabrenost, beznadnost, nezadovoljstvo, opterećenost, potištenost, bezvoljnost, nedostatak životnog cilja, …)
  • bračni problemi, partnerski odnosi (opširnije u separatu!)
  • nisko samopoštovanje i samopouzdanje (ne samoobožavanje)
  • emocionalni problemi
  • osamljenost
  • privlačnost, privrženost
  • problemi u odgoju djece, djeca sa posebnim potrebama, tinejdžeri
  • traumatska iskustva i događanja
  • frustracije
  • krizne situacije
  • socijalna otuđenost, izolacija
  • gubitak bližnje osobe, tugovanje, procesi oporavka
  • učinkovito kontroliranje stresa i stresnih okolnosti
  • psihosomatski problemi
  • depresivna stanja
  • narušena komunikacija, nesnalaženje u odnosu s drugima
  • asocijalno ponašanje
  • neaserativnost …

Kako savjetodavac ima cilj prenijeti osobi i/ili obitelji određena znanja i pomoći u razvoju vještina koje direktno utječu na kvalitetu života, savjetovanje nije namijenjeno samo ljudima koji imaju problema i teškoća, već i poticanje onoga u čemu su ljudi najbolji (pronaći putokaze za osobni, obiteljski, poslovni ili društveni napredak):

  • pomaganje da se prepoznaju, osvijeste i najbolje iskoriste vlastiti potencijali za osobni boljitak, boljitak obitelji i cijele zajednice
  • kako motivirati sebe u privatnom i poslovnom okruženju
  • pomoć u lakšem snalaženju u različitim životnim ulogama
  • pomoć u izgrađivanju i održavanju poticajne socijalne mreže
  • odgovorno roditeljstvo
  • pomoć roditeljima da bolje razumiju svoju djecu, njihove potrebe, ali i sebe
  • kao roditelje
  • davanje podrške i usmjeravanja osobe, djece i odraslih, koji put odabrati bilo kod izbora zanimanja, škole, fakulteta, karijere ili donošenja neke druge za profesionalni razvoj važne odluke

U Obiteljskom savjetovalištu ne dajemo recepte nego mogućnost boljeg uvida u probleme s kojima se nosite. Otkrivate svoje odgovore uz našu stručnu podršku i vođenje.

Tu smo zbog Vas, da Vam pružimo podršku, pomognemo uz Božji blagoslov u Vašoj potrazi za odgovorima i rješenjima problema.

Imajte vremena za sebe. Imajte vremena za molitvu. To nije „ukradeno“ vrijeme. Samo zadovoljna i Duhom Svetim ispunjena osoba može biti na korist i radost sebi i drugima. Pokušajte se odreći nečega u svom zaposlenom životu da bi napravili mjesta nečem boljem!

Nitko se ne može vratiti da bi započeo život ispočetka. Svatko može početi od sada i napraviti sasvim novi kraj!

Dođite! Jamčimo Vam profesionalnu diskreciju, Vi sami odlučite želite li otkriti svoj identitet ili želite ostati anonimni.

Zahvaljujem što ste pročitali ovu obavijest. Uz pozdrav još jedna misao, koje se uvijek sjetim kad mi je teško.

Bog nije obećao dan bez boli, smijeh bez tuge, sunce bez kiše, ali je obećao snagu za dan, utjehu za suze i svijetlo za put.

NEKE RELEVANTNE ODREDNICE FUNKCIONIRANJA OBITELJI

„ Nije dobro da čovjek bude sam, načinit ću

mu pomoć kao što je on“ (Post 2, 18)

Iako je Bog tu, čovjek nema nikoga tko bi

bio u potpuno isti kao on. Stoga iz

čovjekova rebra Bog stvori ženu.

U tom slikovitom opisu stvaranja žene

izriču se daljnje, temeljne odrednice

Biblijskog shvaćanja braka.

Dok je početak Starog zavjeta obilježen

stvaranja bračnog para, Novi zavjet

počinje rađanjem djeteta, Isusovim

rodoslovljem (Mt 1, 1-17 ).

Rođenje Isusa Krista stavljeno je u

kontekst jedne konkretne obitelji.

Obitelj je dar Božji.

Obitelj je vječna!

Neki kažu da obitelj nestaje, da nije potrebna modernom čovjeku, koji treba odsutnost obveze, slobodu odlučivanja, slobodu izbora, slobodu …slobodu…

A onda,… što ta i takva „sloboda“ donosi ? Nesreću, agresiju, samoću, otuđenost, beznadnost, drogu, suicid … i mogla bih nabrajati u nedogled.

Obitelj je uvijek imala, ima i imat će izuzetnu, važnu ulogu u našim životima. Ona je vječna !

Razmislimo kako djeluju Božje, prirodne i društvene zakonitosti koji spajaju djevojke i mladiće, navedu ih da imaju djecu, da ih vole, čuvaju i odgajaju, rastaju se od njih kada odrastu i čekaju njihovu djecu, njihov telefonski poziv ili dolazak, nedjeljni ručak s unucima i još mnogo toga.

Istinski sretna obitelj osnova je naših života i naše sreće. Zato uz Božji blagoslov trebamo i sami doprinositi tom cilju.

Važnost i kompleksnost odrednica blagoslovljene, istinski sretne obitelji (kao i one koja to nije ) nastojala sam grubo sistematizirati u nekoliko osnovnih odrednica sa ciljem Vašeg lakšeg promišljanja o vlastitoj obitelji kao i o obitelji uopće:

1. Bračna odanost i privrženost

– Odrednice kvalitete bračnih odnosa

– Bračni procesi, rad na dobrom braku

– Bračno okruženje

– Bračne komunikacije (verbalne i neverbalne)

– Bračna ljubomora i sukobi

– Strategije sretnih brakova

– Bračna nestabilnost

2. Poželjnost roditeljstva i vrijednost djece

– Odgađanje stupanja u brak – psihosocijalne posljedice

– Želja za djecom (nažalost i apstinencija od djece)

– Odgađanje prvog djeteta

– Doživljaj roditeljstva (utjecaj djeteta i okoline)

– „Majčinstvo“ i „očinstvo“

– Roditeljske vrijednosti i ponašanje

– Roditeljski odgojni stilovi

– Roditeljsko prihvaćanje i odbacivanje

– Priprava za odgovorno pozitivno roditeljstvo (realistična očekivanja,

usvajanje i razvijanje roditeljskih kompetencija, rješavanje problema i

suočavanje sa stresom roditeljstva …)

3. Utjecaj obitelji na razvoj djece

– Što je zdrava i poticajna obitelj

– Rizična obitelj, rizični faktori u obitelji

– Utjecaj obiteljskog stresa na razvoj djece

– Utjecaj odnosa roditelji – djeca na razvoj djece

– Utjecaj braće i sestara na razvoj djece

– Roditeljsko usmjeravanje ponašanja djece, nadzor

4. Utjecaj obitelji na socio – emocionalni razvoj djeteta

– Utjecaj na razvoj emocionalne inteligencije, emocionalnih osobina i

sklonosti

– Utjecaj na razvoj pozitivnih emocija, emocionalne pismenosti,

vještine izražavanja emocija, razvoj emocionalne regulacije, razvoj

suosjećanja – empatije, razvoj prilagođenog socijalno – emocionalnog

funkcioniranja

– Najčešći nepovoljni obiteljski utjecaji na socio-emocionalni razvoj

djece (prelijevanje – transfer bračnih napetosti na odnose s djecom,

djetetova nazočnost roditeljskim svađama i međusobnom nasilju,

neprimjerene reakcije roditelja na postupke djece negativne

emocionalnosti i na prijelazu djeteta u adolescenta…)

– Krizne obiteljske situacije

5. Utjecaj obitelji na motivacijski razvoj djece

– Motivacija za postignućem istinskih životnih i radnih vrijednosti, ciljne

orijentacije

– Samoregulacija učenja

– Ekstrizična (vanjska) i još važnija intrizična (unutarnja) motivacija

6. Utjecaj obitelji na razvoj bazičnih kognitivnih, posebno misaonih funkcija i školsku uspješnost djece

– Važnost djetetovih iskustva u prve tri godine života (najveća osjetljivost

živčanog sustava na izvršne funkcije mozga, za razvoj govora, emocija,

kogniciju, …, bazične misaone funkcije, pozornost, kratkoročno i

dugoročno pamćenje, kognitivnu brzinu, sposobnost obrade podražaja i

podataka …)

– Utjecaj obitelji na pripremljenost djece za školu

7. Međunaraštajni odnosi

– Međunaraštajna povezanost

– Odnosi odrasle djece i roditelja

– Percepcije pojedinca o dužnosti brige za roditelje, praktična potpora

8. Nasilje u obitelji

– Bračno nasilje, nasilje roditelja nad djecom, nasilje djece (nažalost i

malodobne) nad roditeljima, nasilje prema starima …

– Međunaraštajni prijenos nasilničkog ponašanja nad djecom i nad

partnerima

7. Razorni utjecaj razvoda braka na djecu

– Inicijalne reakcije i problemi (najčešće šok, zaprepaštenje, strah,

negiranje, bijes, depresija, nagodbe …)

– Kratkotrajne reakcije i problemi (emocionalni problemi, povećana

agresija, depresija, smanjena mogućnost samokontrole, neodgovornost,

mijenjanje i pad kvalitete slike o sebi, neprimjereno ponašanje u društvu

vršnjaka, socijalno neprihvatljivo ponašanje, školski problemi…)

– Dugotrajne reakcije i problemi (slabije školsko postignuće, češći

prekidi školovanja, poteškoće u uspostavljanju trajnijih i kvalitetnijih

emocionalnih odnosa u odrasloj dobi, problemi komunikacije,

prevladavajuće negativne emocije, teže odlučivanje na sklapanje braka,

manje bračno zadovoljstvo i bračna kvaliteta nego kod pojedinaca čiji se

roditelji nisu razveli (istraživanja: autori objašnjavaju socijalnim

učenjem, naučenim i prihvaćenim stavovima i ponašanjma roditelja …)

8. Duhovnost u obitelji

– Obitelj kao mjesto gdje vjera postaje živa

– Neprocjenjiva važnost stjecanja prvih iskustava duhovnosti u vlastitom domu i obitelji

– Pomoć djeci da rastu u vjeri

– Važnost i ljepota zajedničke molitve obitelji

– Vjera u obitelji kao izvor nadahnuća, radosti, ljubavi i snage za život

Dragi naši, dođite razgovarati o Vašoj obitelji i njenim iskušenjima u Obiteljsko savjetovalište.

Uz pozdrav želim s Vama podijeliti misli našeg Pape Franje:

“Obitelj je glavno mjesto gdje ćemo početi „disati“, vrijednosti i ideala, te ostvariti svoj potencijal vrlina i ljubavi.

Istodobno, kao što znamo, obitelj je mjesto napetosti između egoizma i altruizma, između razuma i strasti, između trenutačnih želja i dugoročnih ciljeva.

Obitelj je temelj života i jamstvo protiv društvenog rasula”.

Pin It on Pinterest