Sudionici hrvatskoga zahvalnog hodočašća okupili su se 8. studenoga na grobu sv. Petra da bi zajedno sa svojim pastirima obnovili svoju vjeru i zahvalili papi Benediktu XVI. za njegov prošlogodišnji posjet Hrvatskoj. Koncelebriranu misu predvodio je zajedno s dvadesetak nadbiskupa i biskupa, između ostalih i sisačkim biskupom Vladom Košićem, te oko 200 svećenika na glavnom oltaru bazilike zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dok je propovijed održao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić.

“I mi smo, kao što to čine i toliki hodočasnici iz cijeloga svijeta, došli u Rim ‘vidjeti Petra’, vidjeti svetog Petra, prvaka apostola, temelj Crkve, njezinu vidljivu glavu, Kristova Namjesnika u osobi sadašnjega Petrova nasljednika Benedikta XVI. Došli smo u posjet Papi da ga vidimo i čujemo, da nas on ohrabri i blagoslovi. Ovo je naše hodočašće u povodu Godine vjere, tijekom koje želimo obnoviti jasnu svijest o svojoj vjeri, oživjeti je, pročistiti, potvrditi, ispovjediti”, rekao je nadbiskup Srakić. Upozorivši kako živimo u posebno konfuznom vremenu i čini nam se da sudjelujemo u kulturalnoj praznini koju sve snažnije popunjava relativizam, u kojem čovjek prestaje tražiti istinu, nadbiskup Srakić rekao je da danas više nego ikada ljudsko biće ima potrebu jednoga uporišta koje će mu dati usmjerenje u sumnjama, poteškoćama i izborima što ih postmoderni čovjek postavlja svaki dan. “Za vjernika i svakoga čovjeka dobre volje smjer na tom putu pokazuje učiteljstvo Crkve, tj. papa i biskupi u zajedništvu s njime. Gospodinov Duh osigurava punu potporu onima koji imaju zadaću učvršćivati braću u vjeri”, pojasnio je nadbiskup.

“S ovim euharistijskim slavljem na grobu sv. Petra u bazilici koja nije samo crkva svih katolika, nego kuća cijeloga svijeta, ukoliko je rimski papa priznat općim moralnim autoritetom – želimo posvjedočiti jednu od temeljnih oznaka našeg hrvatskog naroda i njegove nacionalne povijesti, tj. ljubav i odanost Hrvata prema Rimskoj Crkvi, prema Petrovoj Stolici. Ova Rimska Crkva uistinu je naša Majka ‘u kojoj su se – prema riječima pape Ivana VIII. – preci naši iz najbistrijeg vrela pojili slatkim napitkom nauka'”, rekao je nadbiskup, poručivši da ovaj pohod Papi i Rimu nije turističko putovanje, nego “prilika da razmotrimo značenje katoličke vjere u našem životu i Crkvi”. “Ovim se hodočašćem želimo obogatiti i s njega ponijeti duboke uspomene. Dok s ovim hodočašćem želimo potvrditi i svoju tisućljetnu odanost Crkvi i Kristovu Namjesniku, istodobno, želimo da svjedočanstvo našega vjerničkog života bude što vjerodostojnije. Želimo što dublje ući u otajstvo vjere koju ispovijedamo, slavimo, živimo i molimo, i pitati se koju nam zadaću valja ispuniti, kako u ovoj Godini vjere tako općenito u zadaći nove evangelizacije, koja od nas traži vjeru Petrovu i zauzetost Pavlovu, kako su nam je pokazali i posvjedočili kako naši preci, tako i veliki ljudi našega vremena blaženi Alojzije Stepinac, mučenik, te veliki prijatelj hrvatskoga naroda bl. papa Ivan Pavao II. Zahvalni smo Bogu što s velikom i zahtjevnom zadaćom evangelizacije naš narod ne mora danas krenuti ispočetka, nego što može nastaviti 14-stoljetni navjestiteljski hod, naslanjajući se na živu duhovnu i kulturnu baštinu koja predstavlja snažno korijenje i dragocjeno uporište evangelizacijskim nastojanjima naših mjesnih Crkava i župnih zajednica. No, i naši sve brojniji sugrađani, premda su kršteni, ostaju na rubu crkvenoga života, udaljeni od sakramenata te žeđaju za smislom i dubokim nutarnjim mirom što ga može pružiti samo susret s osobom Isusa Krista. Oni predstavljaju poziv na novu evangelizaciju i našeg naroda. I u našoj domovini ona je označena promijenjenim društvenim i kulturnim okolnostima. One traže nove metode i pastoralno-katehetska nastojanja, u kojima se prepoznaje novi zanos osobne vjere nas svećenika, redovnika i redovnica te svih vjernika, obnovljeno iskustvo crkvenog zajedništva, radost bračnog i obiteljskog života te svjedočanstvo kršćanske odgovornosti i optimizma”, istaknuo je u homiliji predsjednik HBK.

Nakon mise obavljena je uime cijelog hrvatskog naroda ispovijest vjere, a potom su mnoge hodočasničke skupine razgledale baziliku u kojoj su ne samo hrvatski velikani kao što je Ruđer Bošković, već i Dante Alighieri ostavili svoje tragove o hrvatskoj višestoljetnoj pobožnosti i vjernosti Petrovim nasljednicima. Biskupi su otišli u obližnje veleposlanstvo Republike Hrvatske, gdje ih je uz mali domjenak pozdravio veleposlanik Filip Vučak.

Svjetla hrvatskoga hodočasničkoga cilja

Ponovno se u jutarnjim satima četvrtka tisuće hrvatskih hodočasnika uputilo prema bazilici Sv. Petra. Svi putovi vodili su u Vatikan. Na mjestu mučeništva prvih apostola miješali su se hrvatski dijalekti, otkrivajući jezičnu raznolikost i bogatstvo. Prva bazilika Katoličke Crkve čekala je okupana suncem, vodiči su usmjeravali hodočasnike kako se netko kojim slučajem ne bi izgubio. Kada su neposredno uoči misnoga slavlja upaljena svjetla vatikanske bazilike, kao da su simbolično osvijetlila i put Crkve u Hrvata, okrunjen centralnim događajem višednevnoga hodočašća. Svaki napor i poneka žrtva najednom su zasjali u tom posve drukčijem svjetlu. 

Zdušno nošeni hrvatskim crkvenim pjesmama, upućivali su vjernici svoj pogled prema cilju putovanja, grobu sv. Petra, promatrajući jedinstveni Berninijev drveni baldahin, kao i ostala umjetnička djela bazilike koja se na prostoru nekadašnjih Neronovih vrtova gradila od 1506. sljedećih 120 godina. Ukazala se Hrvatima Michelangelova “Pieta”, kao i kipovi sv. Longina, carice sv. Jelene, sv. Veronike, sv. Andrije, sv. Ivana Bosca, povezujući svevremensku ljepotu s otajstvima katoličke vjere. Nakon misnog slavlja protokol je neminovno nalagao odlazak iz bazilike sv. Petra, iako su mnogi vjernici poželjeli još satima bdjeti pored svetog mjesta. (tš, gk)

Ujedinjeno hrvatsko pjevanje i čitanje

Liturgijsko pjevanje predvodili su zborovi bogoslova Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu i Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, pod ravnanjem mons. Ivana Andrića, uz orguljašku pratnju Roberta Jakice iz Sisačke biskupije. Psalam je otpjevao Dario Hrga, navještaj evanđelja đakon Ivan Bingula, a uz solista Martina Krizmanića iz Zagrebačke nadbiskupije pričesnu pjesmu pjevao je i rimski student Krunoslav Siroglavić.

(ika/gk)