U Vatrogasnom domu u Pešćenici održan je okrugli stol čija je tema bila osam stoljeća od prvog spomena mjesta Pešćenica. Naime, mjesto se spominje već davne 1211. godine u darovnici kralja Andrije II. Arpadovića cistercitskom samostanu u Topuskom. Samo mjesto od te godine možemo pratiti kroz burnu prošlost naših krajeva sve do danas pa je to bio povod da se na jedan znanstveni način proslavi osamstoti rođendana Pešćenice. Okrugli stol je organiziran uz pomoć Župe Uznesenja BDM Pešćenica te Odbora za proslavu 800 godina Pešćenice koji trenutno radi na monografiji mjesta. Skupio se jedan dobar broj slušatelja te su organizatori prije početka morali postaviti i dodatna sjedala. Četiri izlagača koja su govorila u Pešćenici na ovom događaju nastojala su rasvijetliti neke kompleksne teme iz bogate prošlosti samog mjesta i okolice.
Okrugli stol je otvorio župnik župe Uznesenja BDM Pešćenica Marko Cvitkušić koji je u svom izlaganju Župa Pešćenica – njezina povijest, crkve i kapele u slici i riječi naglasak stavio na sakralnu povijest župe opisujući njene mnogobrojne sakralne objekte. Uz to on je dao kratak presjek najvažnijih događaja i osoba, mahom lokalnih župnika koji su zaslužni za izgradnju i očuvanje kulturne tradicije mjesta kroz prošlost. Time se dobio dobar uvid u vrijednu povijest župe te se istakla njena bogata i neprekinuta tradicija.
Drugi izlagač, Marko Jerković s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu je nastavio svojim izlaganjem naziva Crkvene organizacije i Pešćenica u Srednjem vijeku. U njemu on je pokušao odgonetnuti status Pešćenice kroz djelovanje dvije crkvene organizacije. Prva bi bila ona redovnička, tj. ivanovačka uz koju vežemo i prvi spomen mjesta, a druga je župa u mjestu. Kroz dokumente vezane uz crkveni red Ivanovaca saznajemo puno o posjedovnim odnosima na njihovom imanju koje se prostiralo u 13. i početkom 14. stoljeća u dobrom dijelu Turopolja. Nedugo nakon njihova odlaska u nekoliko srednjovjekovnih popisa nalazimo prve spomene župe u Pešćenici i njenih župnika. Od 1334. pa do danas Župa Uznesenja BDM se redom spominje su svim većim popisima župa.
Pešćenica i osmanske provale u drugoj polovici 16. stoljeća bio je naziv treće ekspozicije u kojoj je Hrvoje Kekez s Hrvatskog instituta za povijest smjestio osmanske provale u Pešćenicu u jedan širi kontekst događanja od konca 15. pa do početka 17. stoljeća. Pokazujući geopolitički odnos snaga i idući kronološkim redom on je vješto smjestio većinu provala na širi prostor Pešćenice uz osmanske napore zauzimanja kršćanskih prostora. Najveći dio provala je stoga bilo povezan sa seljenjem obrambene granice s rijeke Une na Kupu te izgradnjom tamošnjeg obrambenog sustava. Kekez je vješto dokazao kako se na kraju 16. i početkom 17. stoljeća dešava etabliranje granice na Kupi gradnjom novih i proširenjem postojećih utvrda, obranjen je Sisak, a kasnije je u kršćanske ruke pala petrinjska utvrda te je time potisnuto osmansko forsiranje tog dijela granice prema kršćanskim krajevima.
Posljednje izlaganje na skupu održao je Stipica Grgić s Hrvatskih studija. Tema je bila Pešćenica i Drugi svjetski rat (1941.-1945.). Kombinirajući razne izvore poput svjedočanstava tadašnjeg pešćeničkog župnika Iskre, mnogih knjiga i zbornika dokumenata razne provenijencije te novinskih natpisa on je nastojao rasvijetliti što se doista u navedenom ratnom vremenu dešavalo u Pešćenici. Idući kronološkim putem nastojao je objasniti kako je početak rata odjeknuo u Pešćenici, zatim demografske promjene u mjestu i župi, ratne operacije koje su dobrim dijelom bile povezane s prometnom i komunikacijskom važnošću mjesta te dosta škakljiva pitanja zločina počinjenih s jedne i druge strane za vrijeme trajanja rata, ali i u neposrednom poraću.
Poslije završetka ovog izlaganja uslijedio je prostor za pitanja te je nakon toga ovaj okrugli stol završen. Okupljeni slušači dijelom su se ostali i nakon njegova kraja družiti s izlagačima te im postavljati pitanja.
Ovom prilikom se najiskrenije zahvaljujem svima koji su izdvojili malo vremena i došli slušati vrijedna predavanja. Uz to treba istaći zalaganje samih stanovnika Pešćenice koji su svojim radom doprinijeli da sve vezano uz ovaj okrugli stol bude dobro priređeno. Najveće hvale treba ipak dati župniku Marku Cvitkušiću bez čijeg poticaja te svesrdne brige za kulturni život mjesta i župe Pešćenica nikad ne bi ni došlo do realizacije ove manifestacije.
Stipica Grgić
