Gostovanje u emisiji HKR-a "Aktualno" 12.9.2019. Ispis E-mail
Četvrtak, 12 Rujan 2019 21:19
Share

Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Gostovanje u HKR-ovoj emisiji "Aktualno" na temu Zrina

Zagreb, 12. rujna 2019.


O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji "Aktualno" urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna, u 10.30 sati predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostanjice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

 

 

Twitter