“Europa – pitanja i dvojbe“ naziv je tribine na kojoj je govorio dr. Neven Šimac, član Komisije HBK Iustitia et Pax, stručnjak u području političkih i državno-upravnih znanosti, te član delegacije francuske vlade u međunarodnim pregovorima, kao i brojnih drugih organizacija, te aktivisti u europskim i kršćanskim krugovima. Tribina je održana u srijedu 13. travnja u Velikoj dvorani Pastoralnog centra katedralne župe Uzvišenja Svetog Križa u Sisku.

Na početku predavanja prisutne posjetitelje kao i uvaženog predavača predstavio je mons. dr. Vlado Košić, sisački biskup, u ime Sisačke biskupije organizatora tribine.

U svome obraćanju dr. Šimac je kazao kako je ovo prvi puta u povijesti da se na europskom kontinentu dobrovoljno ujedinjuju narodi. Sva dosadašnja ujedinjavanja, Rimska Napoleonova, Hitlerova Sovjetska, bila su nasilna. Ovo je prvo dobrovoljno. Nadalje, značajno za nas kršćane, je to da su ova približavanja potaknuli upravo angažirani kršćani, praktični katolici Robert Schuman, Alcide De Gasperi, i Konrad Adenauer, ali i s drugim ljudima koji su pretežno izišli iz pokreta otpora totalitarizmima sredine prošlog stoljeća, to je ono što mislim da je važno, kazao je dr. Šimac i dodao: „Ono što mi Hrvati zaboravljamo, to je da smo već u jednoj europskoj integraciji i da smo već dio suvereniteta delegirali u tu integraciju. To je Vijeće Europe, politička zajednica država u kojoj postoji međunarodni ugovor koji se zove Ugovor o pravima čovjeka na čemu se temelji Sud prava čovjeka. Taj Ugovor o pravima čovjeka predviđa tridesetak prava koja smo mi već prihvatili kao država. Jedan hrvatski sudac već sudi u Starsbourgu. Dakle, Hrvatska je već u jednoj Europskoj integraciji.“ Kazao je dr. Šimac.

Ono što je važno zapaziti kod Europske unije jest to da je iz nje moguće izići. Ona nije neki totalni zatvor. Predviđen je mehanizam kako se iz nje može izići. Nadalje je važno znati, da se neće predati hrvatski suverenitet, niti ostaviti tamo u nekakvom Bruxelesu kao u nekom Beogradu, nego će se delegirati dio suverenih prava države, i to onih manje suverenih, manje vrhovničkih, više ekonomskih, nakon čega će ih se obavljati zajednički u Bruxelesu, Strasborugu ili Luxembourgu, pojasnio je Šimac.

Ako vi, hrvatskih građani odlučite biti dio EU, hrvatski će ministri sjediti u Vijeću ministara, hrvatski zastupnici će sjediti u Parlamentu Europske Unije, hrvatski sudac će suditi u Sudu pravde europskih zajednica, odnosno danas Europske unije. Važno je znati i to da ako hrvatski građani tako odlučite, da će u toj velikoj zajednici europskih naroda od 27 država u kojima ima 500 milijuna duša, s tom zajednicom moći utjecati na događaje u svijetu.

Najbolji ocjena o životu nekog naroda u Europskoj uniji mogu dati oni ljudi koji u njoj već žive, stoga je dr. Šimac pozvao sve prisutne da se o tome informiraju, na primjer kod svojih rođaka ili prijatelja koji već u EU žive. Svakako ne bi bilo dobro odlučivati na referendumu ući ili ne ući u Europsku uniju a da o prednostima i nedostacima EU ne budemo informirani.

Nakon izlaganja dr. Šimca usljedila je rasprava gdje su još više pojašnjene prednosti, ali i problemi Europske unije. AS