Predavanje “Arheologija i Biblija” održao je bibličar dr. sc. Darko Tepert, OFM, u utorak 25. studenoga u sisačkom Velikom Kaptolu, a u povodu druge obljetnice osnutka Dijecezanskog muzeja Sisačke biskupije.

Na početku o Dijecezanskom muzeju Biskupije i njegovoj važnosti za očuvanje baštine govorila je ravnateljica gđa Spomenka Jurić, a predavanju uz brojne okupljene Siščane nazočili su i biskup Vlado Košić i kancelar mons. Marko Cvitkušić.

U izlaganju predavač se osvrnuo na doprinose arheoloških istraživanja prema boljem poznavanju Biblije i prve Crkve, te odnosu arheologije i Biblije. Tako je između ostalog istaknuo kako je kroz povijest odnos između arheologije i biblijskih znanosti bio prilično promjenjiv i to u počecima na štetu arheologije. „Kada se iz Crkve išlo proučavati neka mjesta, uvijek je prvi razlog bio potvrda onoga što se čita u Bibliji. Tako da se u prošlosti prije svega govorilo o biblijskoj arheologiji. To je pojam koji se danas više u znanosti više ne koristi i danas je arheologija zasebna znanost sa svojom metodologijom. Ona ne može biti biblijska, crkvena ili neka druga. U to vrijeme dok je arheologija bila biblijska, osobito u 19. i početkom 20. stoljeća arheološka istraživanja su se vršila sa željom da se potvrdi neko vjerovanje ili tekst. Recimo u Jeruzalemu su tražili da nađu baš ono što je opisano u izvještajima o Isusovoj muci i onda se često događalo da se uništi sve što je bilo iznad toga razdoblja kada je Isus živio, a da bi se došlo do njegovog vremena. To je ono što je jedino zanimalo biblijsku arheologiju“, rekao je fra Darko te u nastavku ustvrdio kako se danas  o arheologiji govori ipak kao zasebnoj znanosti koja onda ponekad može rasvijetliti ono što se čita u Bibliji, ili ono što se zna o počecima Crkve. „Arheolog radi svoj posao, bibličar rad svoj posao, a onda kada dođu do nekih rezultata, jedan i drugi, onda te svoje rezultate mogu usporediti i mogu vidjeti kako jedan drugome mogu pomoći. Arheologija može rasvijetliti nešto iz biblijskih saznanja, a biblijske znanosti nešto što je nađeno i otkriveno unutar arheologije“, dodao je predavač, te u nastavku na konkretnim primjerima poput Pisama iz Amarne, Tel Hazora i Mešine stele koji se tiču Starog zavjeta, te Petrove kuće iz Kafarnauma i Spilje navještenja u Nazaretu o kojima govori Novi zavjet, pokazao odnos između pronađenih arheoloških dokaza i onoga što je donio pisac u Bibliji.

Predavanje je završeno otvorenom diskusijom na temu.