Vjera i znanost - Traganje za "Božjom česticom" Ispis E-mail
Četvrtak, 24 Listopad 2013 09:32
Share

Tribina "Vjera i znanost - Traganje za Božjom česticom", u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije, održana je u srijedu 23. listopada u Dvorani bl. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. O odnosu vjere i znanosti govorio je glasoviti fizičar dr. sc. Vuko Brigljević, viši znanstveni suradnik u Institutu "Ruđer Bošković" u Zagrebu i znanstvenik u CERN-u (Europskom centru za nuklearna istraživanja) u Ženevi, koji se sa skupinom znanstvenika iz Hrvatske i cijeloga svijeta proslavio u osvjetljavanju Higgsova bozona ili tkz. "Božje čestice".

Na početku je dr. sc. Brigljevića i okupljene pozdravio sisački biskup Vlado Košić, a okupljenima ga je predstavila voditeljica Ureda za socijalni nauk Crkve Marijana Petir.

U svom predavanju Brigljević je pokazao kako je došlo do otkrića ove čestice, čije se istraživanje nalazi u području istraživanja fizike elementarnih čestica, područja koje traži odgovor o najosnovnijoj strukturi materijalnog svijeta. Predavač je i slikovito prikazao trenutno stanje u znanju na tom području, te istaknuo kako iako znamo jako puno, do sada je nedostajao jedan jako bitan element, a to je Higgsov bozon koji je odgovoran za masu svih čestica. "Higgsov bozon je jedan dio fizikalnih zakona koji objašnjava zašto je svijet onakav kakav je, a ne drugačiji. Zadivljujuće je vidjeti kako možemo cijeli bogati spektar fizikalnih fenomena svesti na jedan mali broj principa, a Higgsov bozon je jedan dio tih principa. To je jako puno, ali ništa više i on nema i ne poprima nikakvu božansku narav", istaknuo je dr. Brigljević te pojasnio kako je naziv u medijima "Božja čestica" dobio po knjizi fizičara Leona Ledermana koja je nosila taj isti naslov. Sama čestica otkrivena je na CERN-u s pomoću velikog hadronskog sudarača (LHC), te su njezino otkriće i potvrda hipoteza Higgsova bozona doveli i do ovogodišnje Nobelove nagrade autorima hipoteze. U ovom istraživanju sudjeluju i hrvatski znanstvenici s Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu i splitskog FESB-a. Te dvije grupe su aktivno sudjelovale u kreiranju tehničkih elemenata projekta, ali i u analizi prvih rezultata istraživanja.

U drugom dijelu predavanja predavač se osvrnuo na odnos vjere i znanosti, te na pitanje je li slika modela znanosti kompatibilna sa slikom vjere uvjereno je ustvrdio da je. "S jedne strane kao vjernici koji prihvaćamo da je Bog vrhunac mudrosti, izvor svega stvorenog, očekujemo da ćemo znakove te mudrosti naći i u prirodi. Za vjernike je jako prirodno tražiti zakonitosti, baš kao što prirodna znanost to i traži. S druge strane, prirodna nam znanost odgovara na cijeli niz pitanja koja si čovjek postavlja o svijetu oko njega. To je cijeli niz o smislu života, zašto je sve to tu. Znanstvenik na jedan način stavlja ta sva pitanja sa strane u trenutku kada počinje raditi svoj posao u znanosti, ali to ne znači da su ta pitanja beznačajna, naprotiv ona su dio onoga što nas čini čovjekom i baš tu nam pomaže vjera, a kako bismo dobili dobru perspektivu na ta pitanja", ustvrdio je još dr. sc. Vuko Brigljević.

Predavanje je završeno otvorenom diskusijom i brojnim pitanjima predavaču.

 

Twitter