Zaštitnik Sisačke biskupije - Sveti Kvirin Sisački Ispis E-mail
Petak, 18 Veljača 2011 11:13
Share

Zaštitnik je Sisačke biskupije sveti mučenik Kvirin. Najstariji podatak o njegovu mučeništvu nalazi se u Martirologiju sv. Jeronima, koji se poziva na kroniku euzebija Cezarejskoga, iz godine 309. U toj pasiji jasno je naveden Kvirinov položaj »beatus Quirinus episcopus Siscianus« (»blaženi Kvirin, siscijski biskup«), opisano je privođenje i tijek ispitivanja. Kvirinova nepokolebljivost, naglašena u cijelom tekstu, posebno se ističe na kraju suđenja: »vere modo sacerdos efectus sum, si me ipsum vero Deo sacrifcium obtulero« (»ustinu sam postao svećenikom ako sama sebe pravomu Bogu prinesem za žrtvu«). Biskup Kvirin zbog svoje je vjere osuđen na smrt utapanjem s mlinskim kamenom. Kada je bačen s mosta u rijeku, dugo je vremena plutao i s promatračima svojeg mučenja razgovarao prenoseći im radosnu vijest, a da se oni ne bi zastrašili, ishodio je molitvom svoje potonuće i smrt. Zbog toga čudesnog događaja raširio se cijelvim kršćanskim svijetom glas o Kvirinovu mučeništvu i propovijedanju.

Vjerodostojnost tih podataka potvrđena je i tzv. trećom Delehayevom grupom (H. Delehay izvršio je podjelu koja polazi od povijesne vrijednosti izvora), što upućuje na to da je legenda o Kvirinu nastala preradom originalnih dokumenata.

I mnogi drugi povijesni izvori potvrđuju izvješće o mučeništvu sv. Kvirina. Svi izvori slažu se da je dan Kvirinove smrti 4. lipnja, no još se raspravlja je li to bilo 303., 308. ili neke druge godine. Negdje na prijelazu iz 4. u 5. stoljeće tijelo je sv. Kvirina preneseno u Rim i pokopano u mauzoleju Platonia, iza apside svetog Sebastijana na Apijevoj cesti. Ondje je pronađen i glasovit natpis na mjestu ad catacumbas, koji se odnosi na sisačkog biskupa Kvirina: »haec populis (cunctis clarescet) gloria facti; haec Quirine tuas ... probabi« (»ova slava postala je jasna svim narodima; ova, Kvirine, tvoje...«). Tvrdi se da je taj natpis stajao na Kvirinovu grobu, a njegov tekst dokazuje i prijenos mučenikova tijela iz Panonije u Rim, gdje su ga častili rimski hodočasnici u 7. stoljeću, kako nam svjedoče razni hodočasnički zapisi. Relikvije svetoga Kvirina premještene su u 12. stoljeću u baziliku svete Marije na Trastevereu.

Poseban položaj sisačkog biskupa Kvirina u vrijeme kasnoga Rimskog Carstva svjedoči i himan što ga je napisao latinski pjesnik Prudencije (aurelius Prudentius Clemens) 505. godine. Početni stihovi glase:
Insignem meriti virum
Quirinum placitum Deo,
Urbis moenia Sisciae
Concessum sibi martyrem
Complexu patrio fovent.

Taj poseban položaj potvrđuju i drugi vrlo vrijedni spomenici. U katedrali mjesta Grado čuva se srebrni relikvijar s prikazom Kvirina i drugih svetaca koji su bili čašćeni u Akvileji, potvrđujući raširenost Kvirinova kulta u 5. stoljeću. I u riznici Zagrebačke katedrale čuvaju se predmeti koji prikazuju svetoga Kvirina: korice Misala Jurja topuskog iz 15. stoljeća i relikvijar svetoga Kvirina iz 18. stoljeća. Lik svetoga Kvirina s blaženim Augustinom Kažotićem nalazi se i na prozoru svetišta katedrale, a izrađen je sredinom 19. stoljeća. Posebno je vrijedan prikaz u sakristiji, na najstarijoj očuvanoj freski Zagrebačke katedrale iz 13. stoljeća, gdje se nalaze tri svetačka lika: sveti Kvirin, sveti Dominik i sveti Franjo.
Na širemu sisačkom području svetomu Kvirinu bilo je posvećeno nekoliko župa: stara župa u Hrastovici, u Boviću, u Smrekoviću kod Vojnića, u Dobretinu kod Dvora na Uni, a kod Gvozda nalazi se selo Kvirin. I u Sisku je sve do 1974. godine postojala kapela posvećena svetomu Kvirinu, a 1993. godine osnovana je župa i započela je izgradnja crkve posvećene svetomu Kvirinu.

Danas je sveti Kvirin zaštitnik Grada Siska i Sisačke biskupije, Grada Krka i Krčke biskupije te jedan od zaštitnika Zagrebačke nadbiskupije.

(SJ)

 
  • HodocasceZrin.jpg
  • MB.jpg

Twitter