Homilija na misi polnoćki 2020. Ispis E-mail
Četvrtak, 24 Prosinac 2020 23:24
Share

Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na misi polnoćki

Sisačka katedrala, 24. prosinca 2020.

 

Božić je blagdan svjetla, blagdan radosti i života!

O tome da je Božić dolazak svjetla govori sveti Ivan u Evanđelju: „Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet; bijaše na svijetu i svijet po njemu posta i svijet ga ne upozna. K svojima dođe i njegovi ga ne primiše. A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja.“ (Iv 1,9-12)

Svjetlo dolazi tiho, bez nasilja i buke, ali dokida tamu i razgoni mrak. Gdje svjetlo dođe tu se noć povlači i nestaje tame. Kristov je dolazak dolazak svjetla: svjetla istinskoga, koji nas je došao prosvijetliti. I to svakoga čovjeka. Pa ipak budući da je svijet bio, i velikim dijelom i ostao, a negdje je i sve više, u tami, nije ga upoznao i nije ga primio. Premda su se mnogi nazivali njegovim, predstavljali da pripadaju Bogu, no, nisu primili Krista. Jesu li to samo Židovi koji se nisu obratili? Ili su to svi ljudi i danas, pa i oni koji se nazivaju kršćanima a koji u Krista ne vjeruju?

U ovoj svetoj noći kada slavimo Isusovo rođenje ujedno slavimo i pobjedu Svjetla nad tamom jer se dolazak Krista na ovaj naš svijet - koji je na žalost i tada bio, ali je i danas u tami grijeha, obmana, laži i loših međuljudski odnosa ispunjenih mržnjom, srdžbom, ogovaranjem i klevetanjem, mnogim ratovima i nasiljem – dogodio upravo radi toga da nas ljude izbavi od zla grijeha i vlasti đavla.

Tama je još i danas, i 2020 godina nakon njegova dolaska, u mnogim srcima… Jedan mi je prijatelj lijepo u svojoj čestitki napisao: „Unatoč svemu, Bog je ušao u našu tamu!“ Da, Bog je svojim dolaskom u naš svijet rasvijetlio tamu da bismo svi bili prosvijetljeni Istinom.

Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja“ (Iz 9,1), kliče prorok Izaija gledajući u viziji dolazak Mesije. On, Kralj i Gospodin, Pomazanik koga šalje sam Bog svojem narodu, donijet će svjetlo veliko, jarku svjetlost. Dapače, kako to ističe evanđelist Luka (Lk 2,1-14), koji opisuje Isusovo rođenje u Betlehemu, to svjetlo je samo to Dijete, Mesija jer je on sam zasinuo i pastire i sve sudionike tog događaja svojim dolaskom. On je „slava Gospodnja“ koja je obasjala pastire koji su noću čuvali svoja stada. O tome im svjedoče i anđeli svojim pozivom: Ne bojte se! Evo vam javljam blagovijest, veliku radost za sav narod: danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj, Krist Gospodin! I evo vam znaka - naći ćete novorođeče povijeno gdje leži u jaslama!“

Svjetlo je spomenuto odmah na početku Biblije, prvi dan stvaranja kao djelo Boga stvoritelja. Svjetlo je suprotstavljeno tami u mnogim zgodama i izrekama u Svetom pismu. Vjernik govori Bogu:

„Tvoja riječ nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi“… (Ps 119.105)

U Tebi je izvor životni; tvojom svjetlošću mi svjetlost vidimo.“ (Ps 36,10)

Isus kaže: “Svatko tko čini zlo mrzi svjetlo i ne dolazi k svjetlu, da se ne otkriju njegova djela.” (Iv 3,20)

Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života“ (Iv 8,) A svojim učenicima Isus reče:

Vi ste svjetlost svijeta. Ne može se sakriti grad što leži na gori. Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući. Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima.“ (Mt 5,14-16)

Da, nekoć ste bili tama, ali ste sada svjetlo u Gospodinu. Živite kao djeca svjetla.” (Ef 5,8) – riječi su svetog Pavla.

Ali vi, braćo, niste u tami, da bi vas Dan mogao zaskočiti kao kradljivac: ta svi ste vi sinovi svjetlosti i sinovi dana. Nismo doista od noći ni od tame.“ (1 Sol 5,4-5)

Naša lijepa božićna pjesma pjeva: „Čestit svijetu danak svemu /jer ogranu sunce njemu /tužni mrak je prošao /Sunce Isus došao!

Nije li to predivna spoznaja? Mi smo sinovi svjetlosti jer je naš Gospodin onaj koji nam je došao ove svete noći - Svjetlo svijeta!

Nadalje Božić je blagdan radosti.

Je li to zato što posvuda ore pjesme, što se okupljaju ljudi i pjevaju, izlaze iz kuća, gledaju snijeg i uživaju u zimskoj idili? Ne! Ove godine posebno je to tako, nema vanjske proslave Božića. Možda nas to sve usmjeri na ono bitno, a to doista ni nije vanjsko slavlje, nego unutarnji doživljaj blizine s Kristom i njegovom porukom spasenja za sve ljude. To je navještaj mira i zato je to važno jer je u miru radost. Sjetimo se, prije 30 godina, započeo je rat, agresija na našu domovinu Hrvatsku. I to nije bio radostan Božić, bio je to tužan Božić, za mnoge prognanike, za tolike naše branitelje koji su bili spremni braniti Domovinu i vlastitim životima. Koliko patnje je proživio naš narod, koliko suza je proliveno, koliko krvi! Pa ipak smo tih ratnih godina slavili Božić s posebnim osjećajem da je Isus, naš jedini Kralj i Gospodin, s nama, da nas nadahnjuje i vodi, da nas nije ostavio i da ćemo s njime pobijediti zlo. I došao je mir, zalog i razlog velike radosti.

Radost koja se osjeća u svim kršćanskim srcima ima svoj izvor upravo u Božiću. Kad anđeli naviještaju pastirima božićni događaj, kažu: „Ne bojte se! Evo vam javljam blagovijest, veliku radost za sav narod!“ Riječ „blagovijest“ je prijevod grčke riječi „euangelion – evanđelje“ a često tu riječ prevodimo i „radosna vijest“. Blaga vijest je radosna vijest, a sastoji se u navještaju da se rodio Spasitelj svijeta.

Jučer sam slušao jednu emisiju na radiju, dok sam se vozio, u kojoj je jedna liječnica predstavila inicijativu koja će ovaj Božić povezati bolesne i stare pacijente, koji su u izolaciji u bolnicama, s njihovim članovima obitelji. I ona se divila koliko se dobrovoljaca javilo i darovalo tzv. pametni mobitel da bi se povezali članovi obitelji koji se ne mogu posjetiti ni vidjeti ovaj Božić. Sama ta inicijativa i činjenica da će se moći čuti i vidjeti preko telefona bolesnici sa svojim najmilijima, naravno da je dirljiva i svima draga, svi ju pozdravljaju. No, mene su začudile riječi spomenute liječnice, kako ona ne zna odakle ta energija i takva spremnost tolikih dragovoljaca da daruju starijim bolesnicima telefone… zašto me to začudilo? Jer nama vjernicima je jasno da su ovi sveti božićni dani posebni, da oni razgaljuju dušu i ispunjavaju srca posebnom ljubavlju. A razlog tomu je upravo rođenje Isusovo!

Neka bude radosti, neka bude u ljudskim srcima veselja i blagosti jer došao nam je Spasitelj, naš Gospodin koji nam svjedoči da on ne dopušta da potonemo u beznađe i tugu, da je on – kako pjeva već spomenuta lijepa hrvatska božićna pjesma - „naš Spasitelj, svijeta Razveselitelj“!

Njegov dar nama je život. Stoga je Božić slavlje života! Nasuprot „kulture smrti“, kako bi to rekao sveti papa Ivan Pavao II. A naša je civilizacija zaista graditeljica kulture smrti ili – bolje reći – mi smo graditelji kulture života, ali na žalost istovremeno se podiže i kultura smrti jer se ubijaju ljudi: nerođena djeca u majčinim utrobama, nevini ljudi po čitavom svijetu gdje se ratuje i gine, umiru djeca i ljudi tamo gdje vlada užasna glad i nemaju što jesti, a umiru mnogi ljudi i danas od raznih bolesti… Vjerovalo se da će 20.stoljeće biti stoljeće znanosti pa će sve bolesti biti izlječive, pa će se postići neviđene mogućnosti za život čovjeka tako da će život biti lakši i svima ugodniji.

No, nije se to ostvarilo! A nije ni bilo moguće. Jer u dušama ljudi još je – na žalost i sve više – zla i grijeha, zlobe i zavisti, sebičnosti i mržnje. Međutim još je više i dobra i milosti, i sebedarja i nesebičnosti, ljubavi i prijateljstva. Ako od ljudi dolazi zlo i tama, od Boga dolazi dobro i svjetlo. Mi vjerujemo da nas je pohodio Gospodin, da je došao među nas grješne ljude upravo zato da nas učini sebi sličnima, obdari dobrotom i milošću, da nas otme zlu i spasi od grijeha. To je Božić, dolazak Boga među ljude, u naš ljudski život, ali da ga preobrazi u božanski život. Tako mi više ne živimo sebi već njemu koji za nas posta malen i nama jednak, u svemu osim u grijehu, da nas pobožanstveni.

Radujmo se, braći i sestre, jer nas je pohodio Gospodin jer je došlo naše spasenje, jer nam je sinulo „mlado sunce s visine“, jer smo obasjani dobrotom i jer nam je sinuo novi život!

Neka nam je svima blagoslovljen Božić, blagdan Kristova rođenja i početak našeg spasenja! Amen.

 

 

Twitter