Pastoralni pohod Hrvatskoj Dubici Ispis E-mail
Ponedjeljak, 09 Listopad 2017 07:00
Share

Sisački biskup Vlado Košić pastoralno je pohodio u srijedu 4. listopada i u nedjelju 8. listopada župu Presvetog Trojstva u Hrvatskoj Dubici. Tom prigodom biskup je obišao filijale u Baćinu, Cerovljanima, Slabinji, Živaji i Šašu, posjetio OŠ Ive Kozarčanina te se susreo sa zajednicama vjernika, župljanima i članovima župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća.

Pastoralni pohod završio je u nedjelju 8. listopada svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi, a koje je predvodio u zajedništvu s domaćim župnikom vlč. Željkom Jurkovićem.

U homiliji biskup je izrazio radost zbog zajedničkih susreta te zbog iskrenog međusobnog dijeljenja, zapažanja, radosti, tjeskobe, žalosti i nade „vjerujući da smo zajednica koju Bog ustanovljuje kao svoju Crkvu i u kojoj smo svi suodgovorni za našu kršćansku i vjersku budućnost“.

Govoreći o pročitanoj Božjoj Riječi biskup je istaknuo kako su te riječi aktualne te se mogu i trebaju primijeniti i na ovu zajednicu. „U Starom zavjetu čuli smo iz Knjige proroka Izaije jedan zanimljiv tekst koji uspoređuje Židovski narod s vinogradom. Vinograd je Bog posadio i učinio je sve što je bilo potrebno, ali na kraju kada je očekivao dobre plodove taj se vinograd izrodio u vinjagu i nije bilo plodova. Što je mogao učinit Bog za taj svoj narod koji mu je okrenuo leđa i nije ga slušao? On govori da će iskorijeniti sve trsove i loze da bi ponovno posadio novi vinograd. Psalam koji smo čuli govori o vinogradu koji Bog štiti, ali došlo je do toga da mu sruše ogradu, da ga beru i pustoše šumske zvjeri. Tako se osjećao židovski narod kroz svoju povijest, kao da ga je Bog ostavio. Događalo mu se da nije imao svoju narodnu i vjersku sreću pa se u molitvi i razmišljanjima pokušao dovinuti što se to događa i gdje su uzroci tog lošeg stanja i nesreće koja ga je pogodila. Bili su naime Židovi prognani u Egipat, gdje su bili 400 godina u ropstvu, nakon čega su još dva puta bili u progonstvu i na kraju je još poslije Krista taj narod doživio pustošenje Rimljana te su gotovo propali sve do prošlog stoljeća kada su se opet podigli. No, ne radi se samo o zemaljskom već i o Božjem narodu. Božji narod došao je ustanoviti Sin Božji, Isus Krist naš Spasitelj. On u evanđelju upotrebljava usporedbu vinograda i govori o tome kako je Bog kao dobri Gospodar sve učinio za vinograd povjerivši ga vinogradarima, a kada je tražio urod tada su ti vinogradari potjerali sluge koji su mu ga trebali donijeti, a i sina su mu ubili. To se dogodilo Kristu, on je kao Sin Božji poslan da nas spasi, da nam donese radosnu vijest, a što mu se dogodilo? Nasilje i smrt na križu. To govori Isus o sebi i o izabranom Božjem narodu, ali govori i o nama novom Božjem narodu“, ustvrdio je biskup zapitavši se donosimo li mi kao vjernici dobre plodove ili vinjagu koju nitko ne može uživati.

Biskup se spomenuo i mučeničke povijesti ovoga kraja od turskih vremena, Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, posebno se osvrnuvši na Baćin. „Upravo je tu velika masovna grobnica, druga po broju žrtava poslije one na Ovčari, veliko stratište našeg naroda u Domovinskom ratu. Što li se to dogodilo našem narodu i ovome kraju da je toliko mučen? Zar nisu ti naši mučitelji upravo slični ovim vinogradarima u Isusovoj prispodobi koji su nasilno željeli zaposjesti ono što im ne pripada, misleći to je naše, idemo sve pobiti, sve tko nam smeta da uživamo u onome što smatramo da je naše. Ali na kraju ništa nije naše, pa ni naš život. Sve je to Božji dar. To shvatiti, to vjerovati, to živjeti, ispunjava nas slobodom i radošću i mogućnošću da živimo svaki dan kao iz Božje ruke darovan. Daje nam da budemo zahvalni za svaki mali znak pažnje naših bližnjih i da i sami darujemo takve znakove ljubavi, dobrote i zajedništva“, poručio je biskup te još na kraju upozorio na sve manji broj djece, iseljavanje i nestajanje ove župe i kraja.  Biskup je preporučio molitvu krunice, osobito za život ove župe i za nova duhovna zvanja.

 

Twitter